B. ŠKEGRO I B. PRKA O PRIJEDLOGU PRORAČUNA ZA IDUĆU GODINU

ZAGREB, 15. studenoga (Hina) - Prijedlog državnog proračuna za iduću godinu je razvojno-socijalni, pri čemu se za kapitalne izdatke planira 4,2 milijarde kuna, a šest do sedam milijardi za socijalnu skrb, istaknuli su na današnjoj konferenciji za novinare potpredsjednik hrvatske Vlade mr. Borislav Škegro i ministar financija Božo Prka. Prihodi proračuna planirani su u iznosu od 32,7 milijardi kuna, što je za 5,05 posto više od proračuna u 1996. godini. Izdaci se planiraju na 35,5 milijardi kuna, što rezultira deficitom od 2,8 milijardi kuna. Taj će se deficit pokriti viškom od 2,8 milijardi na računu financiranja, jer će se iz inozemnih i domaćih izvora posuditi 6,8 milijardi kuna, s tim da će se u idućoj godini vratiti gotovo četiri milijade kuna. Prema tome ukupni bi proračun za iduću godinu iznosio 39,4 milijarde kuna. #L# Proračun, naglasio je potpredsjednik Škegro, predviđa daljnje rasterećenje gospodarstva. Predviđa se smanjenje poreza na dohodak, putem povećanja neoporezivog dijela dohotka sa 700 na 800 kuna i smanjenjem porezne stope sa 25 na 20 posto. U proračunu za iduću godinu planira se i porast plaća u državnoj upravi za oko deset posto, kazao je Škegro. Po prvi će puta u idućoj godini udjel poreza i doprinosa u bruto plaći biti manji od 50 posto, što je, ocjenio je ministar Prka, temeljna odrednica rasterećenja gospodarstva. Navodeći da se bruto domaći proizvod (BDP) u idućoj godini procjenjuje na 108 milijardi kuna, Škegro je naglasio da je udio proračunskog deficita od 2,63 posto bolji od mastriških kriterija. Nominalni BDP bi u idućoj godini rastao devet do deset posto, a porezi pet posto. Ta razlika u prirastu BDP-a ostaje građanima i hrvatskom gospodarstvu, kazao je ministar Prka. Razvojna se komponenta očituje u planiranim kapitalnim izdacima od 4,2 milijarde kuna, što je, istaknuo je Prka, oko četiri posto BDP-a. Ti će se kapitalni izdaci financirati neto zaduženjima na domaćem i inozemnom tržištu (2,8 milijardi kuna), a gotovo dvije milijarde financirati će se uštedama tekućih izdataka. "Država smo koja štedi. Mišljenja smo da je zaduživanje za tekuće izdatke loše. No, na računu financiranja naše je neto zaduživanje pozitivno", rekao je Škegro. Proračun je razvojni, navodi Prka, i po izdacima usmjerenim gospodarstvu za što se izravno osigurava 420 milijuna kuna (sanacija primjerice brodogradnje, tekstilne, drvne i metaloprerađivačke industrije). Za sanaciju će se pak banaka u proračunu izdvojiti 820 milijuna kuna, a za subvencioniranje poljoprivrede 570 milijuna kuna. No, ministra Prku zabrinjava što će se i u idućoj godini znatna sredstva (957 milijuna kuna) izdvojiti za subvencije Hrvatskim željeznicama. Za obnovu će se u idućoj godini izdvojiti 1,2 milijarde kuna, dok se za cestogradnju predviđa 800 milijuna kuna, što je manje nego u ovoj godini, ali ne znači, pojasnio je Prka, da će se graditi manje već da će se izgradnji cesta prići modelom koncesioniranja. Prka je uz ostalo izdvojio i subvencije županijama, pri čemu će od ukupno 242 milijuna kuna, najviše dobiti dvije slavonske i Ličko-senjska županija. Šest do sedam milijardi kuna planirano je za socijalnu skrb, rekao je ministar financija ukazujući pritom posebno na transfere svim kategorijama invalida. To uključuje transfere za zaštitu vojnih invalida Domovinskog rata od 2,2 milijarde kuna, te za zaštitu civilnih invalida Domovinskog i Drugog svjetskog rata 455 milijuna kuna, dok se za skrb o prognanima planira 800 milijuna kuna. Za socijalni se program, kazao je, predviđa 450 milijuna kuna (40 posto više nego u 1996.), za transfer mirovinskom fondu za benificirane mirovine gotovo tri milijarde kuna, od čega je oko 800 milijuna za mirovine invalida Domovinskog rata. Naknade za porodiljski dodatak planirane su u iznosu 559 milijuna, a u izvanproračunskim fondovima za dječji doplatak planira se osigurati 900 milijuna kuna. Uvjet za finaciranje proračunskog deficita je i dobivanje kreditnog rejtinga, što se očekuje do kraja godine, nakon čega bi, najavio je ministar Prka, Hrvatska na europsko tržište izišla s dvije vrste obveznica (euro kuna u iznosu 300 milijuna kuna), dok se dugoročno zaduživanje planira emisijom euroobveznica te sindiciranim zajmovima. "Sve bi to bilo usmjereno na kapitalne projekte", rekao je Prka. Prema prijedlogu proračuna najizdašniji bi prihod bio porez na promet proizvoda i usluga kojim se planira prikupiti 14,7 milijardi kuna. Odgovarajući na pitanja što je s uvođenjem poreza na dodanu vrijednost, potpredsjednik Škegro je kazao kako osobno drži da je PDV trebalo uvesti od 1. siječnja 1997. godine, ali realno je očekivati, rekao je, odgodu do 1. siječnja 1998. (Hina) sšh/bn ds 151524 MET nov 96