ZLATNE RIBICE SPASILE "ISUSOVU LAĐU"

NEVE YAM, 15. studenoga (Hina/UPI) - Desetak zlatnih ribica spasilo je drevnu lađu koja je u zoru kršćanstva plovila Galilejskim morem. Ostaci lađe pronađeni su u blizini Capernauma, u blatnom koritu rijeke na sjevernom dijelu slatkovodnog jezera koje se u Bibliji tradicionalno spominje kao more. Na tom je mjestu Isus napravio čuda s kruhom i ribom koja su opisana u Novom zavjetu. #L# Moshe Lufan, ribarev sin, pronašao je ostatke lađe godine 1986., dok je putovao uz obalu Galilejskog mora, i o tome je izvijestio arheologe. Oni pretpostavljaju da su vlasnici plovili lađom po rijeci u kojoj su pronađeni ostaci namjeravajući je otpremiti na popravak. Izgledala je poput kartonske kutije prije raspada, izjavio je jedan od arheologa Kurt Raveh. On i kolege obložili su lađu drvenim gredama, fiberglasom, finim bijelim papirom i polietilen-glikolom. Zatim su je otpremili u obližnje naselje Ginosar na čuvanje. "I tu su zlatne ribice odigrale ključnu ulogu. Paraziti, poput komaraca i drugih insekata, napali su trulo drvo. Kemijskim sredstvima nismo mogli spriječiti insekte jer tako ne bismo mogli očuvati lađu", kaže Raveh. No, Lufan je od kuće donio zlatne ribice i pustio ih u bazen u kojem je bila lađa. "Zlatne su ribice pojele parazite, hraneći se njima godinama, sve dok nisu postale velike i debele", zadovoljno će Lufan, dodajući kako je to bilo pravo čudo. Prije nego što bude javno izložena, "Isusovoj lađi", kako je nazvana, potrebno je završno dotjerivanje. Njezinim je pronalaskom Izrael postao jedna od najvažnijih zona za podmorska istraživanja. Na nedavnom simpoziju u Neve Yamu, južno od Haife, koji je obilježio 35 godina podmorske arheologije, stručnjaci su izjavili da su otkrili jedini drevni kljun broda, jedan pretpovijesni grad, najdublji zdenac na svijetu, te neko oružje koje su Napoleonovi vojnici bacili s broda dok su se povlačili iz jedne luke u sjevernom Izraelu. Izraelski stručnjaci za antikvitete Ya'akov Sharvit i Ehud Galili kažu da je istočna obala Sredozemnog mora prava riznica za podmorsku arheologiju jer su po njoj brodovi plovili četiri tisuće godina. Potonule je brodove pokrio pijesak, a njihov je teret i organski materijal očuvan jer je kisik teško i rijetko dopirao do dubine na koju su potonuli. (Hina) alf mp 150835 MET nov 96