TRI KLJUČNA KANDIDATA U BORBI ZA MOLDAVIJSKOG PREDSJEDNIKA

KIŠINEV, 14. studenoga (Hina/dpa/Reuter) - Moldavijski predsjednik, premijer i predsjednik parlamenta glavni su kandidati na nedjeljnim predsjedničkim izborima u Moldaviji na kojima je ključno pitanje odnosa s Rusijom i Rumunjskom. #L# Očuvati neovisnost Moldavije, spriječiti da iz hladnog rata izbije stvarni rat sa separatističkom 'Republikom Dnjestar' te osigurati i nadalje rusko gorivo i rusko tržište a sačuvati uske veze s Rumunjskom to je rebus koji kandidati, aktualni predsjednik Mircea Snegur, premijer Andrej Sangheli i šef parlamenta Petru Lucinschi različito rješavaju. Ne očekuje se da će bilo koji od ova tri kandidata osvojiti više od polovice glasova u prvom krugu kako bi postao pobjednikom na prvim višestranačkim predsjedničkim izborima u ovoj bivšoj sovjetskoj republici. Drugi krug glasovanja za dvojicu kandidata s najviše glasova iz prvoga kruga predviđen je za 1. prosinca. Tri glavna kandidata različito gledaju na buduće odnose s Rusijom glavnim opskrbljivačem gorivom Moldavije i zaštitnikom oko 700 tisuća Rusa i Ukrajinaca dnjestarske oblasti. Razlikuju se također i u gledanju na to koliko bliski trebaju biti odnosi sa susjednom Rumunjskom s kojom Moldavci dijele isti jezik, kulturu i povijest. Budući će predsjednik također morati snažno krenuti u ekonomski oporavak i stabilizaciju ove kontinentalne zemlje zatvorene između Ukrajine i Rumunjske, površine 33.700 četvornih kilometara s 4.3 milijuna stanovnika od kojih su mnogi očajno siromašni. Sangheli, 52, želi najbliskije odnose s Moskvom, posebice zbog krajnje ovisnosti moldavijske poljoprivrede o uvozu enrgije iz Rusije. Snegur, 56, izabran kao jedini kandidat na izborima u prosincu 1991. zagovara bliskije veze s Rumunjskom. On bi želio proširiti svoje sada uglavnom ceremonijalne ovlasti, stvoriti predsjednički sustav i smijeniti Sanghelijevu vladu u kojoj dominira premijerova Seljačka stranka. Odnosi s Rumunjskom u bitnoj su svezi sa sporom oko dnjestarskog područja na kojem je uglavnom slavensko pučanstvo najavilo kako neće dopustiti otvaranje birališta u ovoj industrijskoj regiji nego da će izabrati svojeg vlastitog predsjednika 22. prosinca. Ovo istočno područje, na kojem živi oko 700 tisuća uglavnom Rusa i Ukrajinaca pobunilo se 1990. strahujući da će uglavnom slavensko pučanstvo postati građani drugog reda ukoliko se Moldavija ujedini s Rumunjskom. U borbama između moldavijskih snaga sigurnosti i proruskih pobunjenika poginulo je u ožujku 1992. stotine ljudi prije nego je dogovoren prekid vatre u kolovozu 1992. Tada su započeli pregovori uz posredovanje Rusije, Ukrajine i OESS-a koji su trenutno u zastoju zbog zahtjeva Dnjestra za samostalnom državom. Moldavija je spremna ponuditi široku autonomiju ovoj regiji. Oko 6.000 ruskih vojnika još uvijek je raspoređeno u Dnjestru. Južna oblast Gagauzija, naseljena uglavnom s oko 150 tisuća Gagauza (turska etnička skupina) koji su se također pobunili u kolovozu 1990. prihvatila je sporazum o autonomiji 1994. Lucinschi, 56, ljevičarski kandidat kaže za sebe da zagovara europsku socijaldemokraciju, stojeći negdje između druge dvojice kandidata oko pitanja odnosa s Rusijom i Rumunjskom on kaže da bi Moldavija trebala imati podjednako dobre odnose i s Istokom i sa Zapadom ali naglašava kako su veze s Rusijom prioritetne. "Naša je energetska osnova je u Moskvi, a i najbolje tržište za naše proizvode je također u Moskvi", kaže on u izbornoj brošuri. Za razliku od Sanghelija, Lucinschi ne oklijeva nazvati Rumunje braćom ali uglavnom govori o gospodarskim vezama. Energetsku ovisnost Moldavije o Rusiji ilustrira podatak da zemlja duguje ruskom monopolu plina Gazprom preko 400 milijuna dolara. Današnja Republika Moldavija povijesno je bila rumunjska kneževina. Rusija je osvojila Moldaviju od Turske 1812. i vladala njome kao pokrajinom Besarabijom do 1918. Rumunjska je povratila ovaj teritorij 1918. ali ga je sovjetski diktator Staljin anektira 1940. prema odredbama tajnog sporazuma s Hitlerom. Sve do raspada Sovjetskog Saveza 1991. Moldavija je bila jedna od 15 sovjetskih republika. Životni standard je naglo opao u ovoj uglavnom poljoprivrednoj zemlji nakon osamostaljenja. Službeni podaci govore da preko 40 posto pučanstva živi u bijedi u usporedbi s 5 posto 1990. Prosječna mjesečna plaća je oko 40 dolara. Bruto domaći proizvod opao je za 62 posto u odnosu na 1992. te se sada procjenjuje po glavi stanovnika na 350 dolara godišnje. Od 4.3 milijuna stanovnika njih 64.4 posto su Moldavijci. Službeni jezik se zove moldavijski ali je istovjetan s rumunjskim. Glavni grad Moldavije je Kišinev sa 750 tisuća stanovnika. (Hina) sl fp 141536 MET nov 96