ZAGREB, 13. studenoga (Hina - Ivo Lučić) - Zabrinjavajuća vijest o pljački špiljskih dragulja iz našeg najstarijeg i vjerojatno najljepšeg nacionalnog parka "Plitvička jezera", pokazala se, na sreću, neistinitom, ali je upozorila da
zaštita prirodne baštine u Hrvatskoj nije na potrebnoj razini.
ZAGREB, 13. studenoga (Hina - Ivo Lučić) - Zabrinjavajuća vijest o
pljački špiljskih dragulja iz našeg najstarijeg i vjerojatno
najljepšeg nacionalnog parka "Plitvička jezera", pokazala se, na
sreću, neistinitom, ali je upozorila da zaštita prirodne baštine u
Hrvatskoj nije na potrebnoj razini. #L#
Naime, prema priopćenju kojeg je 7. studenoga izdala Uprava
Nacionalnog parka "Plitvička jezera" nakon stručnog pregleda
plitvičkih špilja kojeg su obavili predstavnici Uprave parka, Državne
uprave za zaštitu prirodne i kulturne baštine, Instituta za geološka
istraživanja u Zagrebu i Instituta za turizam, pokazalo se da sige
nisu lomljene ni prodavane na području Plitvica, nego da se radi o
nezakonitom iskorištavanju vapnenačkih taložina s riječnih tokova
uzvodno i nizvodno od slunjskih Rastoka, područja zakonom proglašena
značajnim krajolikom.
Spomenuti slučaj nameće pitanje učinkovitosti zaštite prirode u
Hrvatskoj. Član Državne uprave za zaštitu prirodne i kulturne baštine,
nadležan za prirodni sektor Radenko Deželić prvog dana je izrazio
sumnju u novinski napis o 'prodaji siga sa Plitvica' kazavši: "Teško
mi je povjerovati u to, jer je u tom Nacionalnom parku uspostavljena
uprava i postoji svakodnevna kontrola zaštitite prirode".
Ravnatelj Nacionalnog parka "Plitvička jezera" Stjepan Dujmović
napis u "Novom listu" od 5. studenoga ocjenio je tendencioznim kako bi
se diskreditirali napori ljudi u parku. "Zaštitu prirode na našem
području ocijenio bih vrlo dobrom. Nije najbolja, s obzirom da smo
nakon oslobađanja zatekli park u zapuštenom stanju i njegova obnova
nas dosta zaokuplja. Međutim, nismo imali nikakvih ekscesa. Imamo
dosta naših čuvara koji vrše stalni nadzor. Već dosada smo imali 240
tisuća posjetitelja i najteži prekršaj koji smo uočili jest branje
ciklama. Za sada smo se zadržali na upozoravanju prekršitelja, nismo
ih još kažnjavali", kazao je ravnatelj Dujmović.
Znanstveni suradnik Instituta za geološka istrživanja u Zagrebu dr.
Srećko Božičević, vrstan poznavatelj špiljskog svijeta, objašnjava
kako na području parka ima oko pedest špilja, jama i ledenica s vrlo
vrijednim špiljskim blagom. "Bilo bi stravično da se te sige lome, jer
za jedan milimetar sige treba treba proći između 10 i 30 godina rada
vode i strujanja zraka. To bi bila velika šteta, neprocjenjiva." On
međutim, pljačke špilja drži mogućim, pa čak i na području Plitvica.
Obični ljudi s tog područja dobro poznaju teren, drži on, a nisu
svjesni da čine strašnu štetu. "Podsjetio bih da su poslije Drugog
svjetskog rata ljudi polomili sige u Lici i ukrasili jednu željezničku
postaju kod Perušića", dodaje Božičević. Božićević upozorava da u
Hrvatskoj ima vrijednih objekata koji su znatno dostupniji za
pljačkaše od Plitvica, primjerice Cerovačke pećine koje su nakon
oslobađanja ostale bez zaštite, jer su na njima polomljena vrata.
Inače, u Hrvatskoj postoji 370 objekata svrstanih u devet kategorija
zaštite. Dvedest osam njih poimenice su zakonski zaštićeni, dok ostali
spadaju pod zaštitu općih zakona. Na područjima gdje ne postoje uprave
stanje ne može biti zadovoljavajuća, slaže se Deželić. Najviše je
ugrožena geomorfološka građa i životinje u rezervatima u kojima je
dopušten lov. No, posebna je proturječnost da je posljednjih dana
zakonom zaštićeni vuk optužen za više primjera uništavanja stada ovaca
i koza, čiji su vlasnici izrazili razočaranje nespremnosti države da
nadoknadi štete.
"Prije tjedan dana smo imali prijavu u da su talijanski lovci, kojima
je iznajmljeno lovište Lonjsko polje, protupravno lovili ptice na koje
postoji zabrana lova te da su u lovu koristili tzv. vadilice.
Prijavili smo to policiji u Sunji, koja kod tih lovaca nije pronašala
ništa sumnjivo", kaže Deželić.
Prema zakonu o zaštiti prirode iz 1994. svaka županija trebala bi
imati posebne inspekcije za zaštitu prirode, no tomu je za sada
udovoljila samo Istarska županija. U ostalim županijama te poslove
obavljaju šumarski, lovni, ribolovni, veterinarski i drugi inspektori.
U Upravi za zaštititu prirodne i kulturne baštine također postoje
dvije osobe zadužene za inspektorske poslove na prirodnoj baštini, koji
izlaze na teren i po potrebi pokreću postupke.
(Hina) li ds
131046 MET nov 96
(Hina) li ds