ZAGREB, 11. studenoga (Hina) - Dan svetog Martina, 11. studenoga, i u Hrvatskoj se tradicionalno slavi kao blagdan vina, kada se na martinjskim veselicama "krsti" mošt i uživa u mladom vinu i pečenoj guski s mlincima.
ZAGREB, 11. studenoga (Hina) - Dan svetog Martina, 11. studenoga, i u
Hrvatskoj se tradicionalno slavi kao blagdan vina, kada se na
martinjskim veselicama "krsti" mošt i uživa u mladom vinu i pečenoj
guski s mlincima. #L#
Po legendi, sv. Martin bio je vojnik koji je, naišavši na nekog
promrzlog prosjaka, prepolovio svoj plašt i dao ga prosjaku da se
ugrije. Te noći u snu mu se ukazao Isus odjenut u taj komad plašta,
nakon čega je Martin napustio vojsku i posvetio se apostolatu.
Sv. Martin je u 4. stoljeću pokrštavao po Panoniji, Dalmaciji,
Italiji i Galiji, a 372. postao je biskupom Toursa. Postao je prvim
službeno proglašenim svecem koji nije umro mučeničkom smrću i prvim
misionarom kojeg je službeno častila francuska crkva. Kult sv. Martina
u srednjem vijeku proširio se iz Francuske u srednju Europu i stigao u
Hrvatsku, gdje su mnoge crkve po njemu dobile ime.
Sam lik toga sveca teško se može dovesti u vezu s martinjskim
običajima, jer je Martin bio asket, koji je čak kao biskup Toursa
živio pustinjački u ćeliji na jednoj strmoj stijeni. Martinjske
svetkovine potječu iz pretkršćanskih vremena i označavaju razdoblje
kad se dovršavaju poslovi izvan kuće i počinju pripreme za zimu. U
vinorodnim krajevima tada se praznuje završetak svih vinogradarskih
aktivnosti, a stjecaj je okolnosti što upravo o Martinju mošt završava
s alkoholnim vrenjem i postaje mlado vino.
U našoj zemlji Martinje se naročito slavi u sjeverozapadnoj
Hrvatskoj, gdje na tradicionalnim veselicama družine "pajdašov i
pajdašica" izvode "spelancije" po strogim "regulama". Za tu prigodu
spjevana je i "Martinjska himna" koja počinje riječima "Došel bu došel
sveti Martin, on ga bu krstil ja ga bum pil...".
Vrhunac proslave je ceremonijal "krštenja" mošta koji uz litanije i
"vinski očenaš" obavlja "biškup Martin". Nakon toga slijedi martinjska
večera na kojoj se, uz mlado vino, služi pečena guska s mlincima.
Martinjske guske nekad su bile redovito kljukane, kako bi bile
tečnije, a u Slavoniji i Baranji kljukane su čak i orasima.
Osim tradicionalna načina proslave, koji se zadržao uglavnom u
vinogradarskim krajevima, Martinje će se i ove godine slaviti u
brojnim ugostiteljskim objektima diljem Hrvatske.
(Hina) md gk
101400 MET nov 96
(Hina) md gk