RIM, 7. studenoga (Hina/AR) - Hrvatski i slovenski bankari koji imaju depozite u Tršćanskoj kreditnoj banci (TKB) u Trstu, koja je od 10. listopada pod prisilnom upravom, a vjerojatno joj predstoji skora likvidacija, razgovarat će
krajem ovoga tjedna u Rimu s predstavnicima talijanske narodne banke "Banco d'Italia".
RIM, 7. studenoga (Hina/AR) - Hrvatski i slovenski bankari koji imaju
depozite u Tršćanskoj kreditnoj banci (TKB) u Trstu, koja je od 10.
listopada pod prisilnom upravom, a vjerojatno joj predstoji skora
likvidacija, razgovarat će krajem ovoga tjedna u Rimu s predstavnicima
talijanske narodne banke "Banco d'Italia". #L#
Po mišljenju "Banco d'Italia", čiji su inspektori u Trstu, TKB bi
trebala biti likvidirana. Nakon prve odgode izricanja svojega
mišljenja, regionalna vlada Furlanije - Julijske krajine u utorak
navečer je odlučila da se TKB može, pod određenim uvjetima,
likvidirati. Prema talijanskim zakonima i vlada regije mora, naime,
iznijeti svoje mišljenje o ukinuću neke financijske ustanove. Vlada
Furlanije - Julijske krajine odobrila je mogućnost ukinuća TKB pod
uvjetom da štediše budu zaštićeni preko međubankarskog osiguravajućeg
fonda.
Praktički, to znači da će svi oni koji su u TKB-u imali do 200
milijuna lira cijeli taj iznos dobiti natrag, a oni koji su imali do
milijardu lira dobit će samo 75 posto uloga. Regionalna vlada traži da
likvidacija TKB-a ne utječe na aktivnost tvrtki koje su preko nje
poslovale.
Čini se da 37 hrvatskih i sedam slovenskih banaka ima u TKB-u ukupno
150 milijardi lira, od čega većina, oko 125 milijardi, otpada na
hrvatske banke. Stoga je hrvatskim i slovenskim bankarima u interesu
da se spasi TKB, a u tom su smjeru djelovali i hrvatski i slovenski
političari upućivanjem pisama i razgovorima s talijanskim kolegama.
TKB, međutim, nije državna banka koju bi trebala spašavati talijanska
vlada, kao što čini, primjerice, s "Banco di Napoli", kojoj je
potrebno čak 2.000 milijardi lira dokapitalizacije. Predstavnici
hrvatskih i slovenskih banaka ne dolaze krajem tjedna u Rim s
konkretnim prijedlozima, već najprije žele vidjeti pravo stanje u
kojem se našla TKB.
Jedno od mogućih rješenja nezavidne situacije traži se i kroz
prijedlog o stvaranju nove banke s talijanskim, hrvatskim i slovenskim
kapitalom. Ta se ideja posebno sviđa talijanskoj strani, ali će,
vjerojatno, biti određenih teškoća oko njezine provedbe. Naime, ni
Slovenija ni Hrvatska nisu članice Europske unije, gdje postoje
posebna pravila za osnutak banaka. Vjerojatno će proći još dosta
vremena prije nego što se donese eventualna odluka o osnutku nove
banke. Gradonačelnik Trsta Riccardo Illy, koji izražava zabrinutost
zbog sudbine tvrtki koje su poslovale preko te banke, kaže da je
gotovo nemoguće stvoriti novu banku s kapitalom triju država, te da bi
možda bilo najbolje kad bi neka veća banka uspjela pokriti gubitke
TKB-a, koji iznose oko 200 milijardi lira.
Oko dvije tisuće štediša TKB-a proteklih je dana prosvjedovalo u
Trstu zbog najave njezine likvidacije. Bez plaća je ostalo i 200
službenika te banke, preko koje talijanske mirovine primaju hrvatski i
slovenski građani. Samo od mirovina kroz tu banku u godini prođe
između 180 i 200 milijardi lira. Riječ je, dakle, o znatnoj svoti
svježeg novca.
Oko TKB, banke osnovane na osnovi Londonskog memoranduma iz godine
1954., postoje različita mišljenja. Nema dvojbe da je nad njom
postojao i politički utjecaj, ponajprije bivših talijanskih komunista
i socijalista koji su imali utjecaj na njezino poslovanje.
Pišući o tome, "Corriere della Sera" ističe da je banka "bila nekom
vrstom prijenosnog remena za onaj dio Italije koji je stvarao goleme
novce s Istokom, praveći se da vjeruje u 'eurokomunizam' i Titov
'treći put'", te da je bila "izvorom financiranja za socijaliste,
posebice u doba Gianija de Michelisa". Preko te banke išao je,
navodno, i golemi kredit za izgradnju jednog nebodera u Poljskoj,
zatim za košarkaški klub iz Livorna, a, kako prenosi list, "kaže se da
je TKB financirala trgovinu oružja tvrtke Oto Melara prema Iraku i
Afganistanu". List prenosi i mišljenja prema kojima je "pogrebom TKB
završen jugoslavenski rat", kao i mišljenje nekih Tršćana koji kažu da
se zapravo ne likvidira jedna banka, već da se sada "pokapa posljednji
beogradski fosil". Činjenica jest da se uglavnom preko te banke
poslovalo s bivšom Jugoslavijom.
(Hina) st br
071438 MET nov 96
(Hina) st br