ZAGREB, 7. studenoga (Hina) - "Kod primanja Hrvatske u svoje članstvo,
Vijeće Europe nije se držalo tzv. regionalnog pristupa, koji
preporučuju iz Bruxellesa. Možda je i bilo takvih kombinacija,
maskiranih kroz inicijative o odgodi ili kroz ocjene da nije sazrijelo
vrijeme? Je li Hrvatska trebala čekati da se demokratski osposobe još
dvije zemlje, koje su izvan članstva, pa da sve zajedno dignu svoje
zastave u Strassbourgu? Ako je i bilo takvih planova, oni se nisu
ostvarili i zato što ih je bilo teško argumentirati, zato što većina
država nije uvjerena da je takvo vezanje opravdano i zato što je
Hrvatska znala obraniti svoje pravo da prema Europi (i Zapadu) ide
sama, a ne u paketu", piše Mirko Galić u povodu primanje Hrvatske u
Vijeće Europe.
Podsjetivši na temeljne političke odrednice na kojima se zasniva VE,
Galić u nastavku analizira kako će ih Europa kontrolirati u Hrvatskoj.
"Za Hrvatsku takve programske vrijednosti te organizacije nisu
ni veća ni manja obveza nego za druge države. Ni njeni najstroži
kritičari ne spore da je ispunila bitne načelne uvjete demokratskog
sustava, ali postavljaju pitanje o tome je li u praksi ispunila sve
praktične pretpostavke za potpuno izražavanje pluralizma: imaju li
državni mediji svoju odgovarajuću privatnu konkurenciju; jesu li
zaštićeni (s vlasti) i previše zaštićeni (zakonima)? U hrvatskom
slučaju posebno se prati programska odredba VE o zaštiti manjina, i to
zbog sukoba između manjinske srpske zajednice i hrvatske države.
Pobunjeni dio hrvatskih Srba doživio je vojni poraz; mogu li
političkim sredstvima osigurati ravnopravnost i integraciju u hrvatsku
državu? Na hrvatske vlasti iz Vijeća Europe stavljaju posebnu
odgovornost - da se ne vladaju osvetnički i da pokažu razumijevanje
koje bi išlo iznad iskustva i psihološko-političkih posljedica što su
ostale iz sukoba koji su nametnuli pobunjeni Srbi", ističe Galić.
Galić napominje da u odnosu na manjine VE prepoznaje ili ocjenjuje
prirodu svake većine; na hrvatske vladajuće stranke gledat će iz
Strassbourga kroz to kako se odnose prema manjinama, i srpskoj, ili
pogotovo njoj, koja je u kritičnom trenutku okrenula leđa hrvatskoj
državi". Ali, pita Galić, ima li "Hrvatska drugog izbora osim da se
oslobađa utega prošlosti i da se okreće budućnosti? Što bude
demokratski jača iznutra, Hrvatska će moći sigurnije kormilariti
svojom sudbinom; što bude bliže europskim i zapadnim standardima, to
će biti sigurnija da u europske integracije neće ići u regionalnim
paketima. Iskustvo s Vijećem Europe potvrđuje da putovi na Zapad ne
vode preko Beograda ni s Beogradom!", ističe Galić.
(Hina) dp gk
070051 MET nov 96
(Hina) dp gk