CLINTON-PORTRET: SA 27 GODINA U PRVOJ UTRCI SA 49 U POSLJEDNJOJ

WASHINGTON, 6. studenoga (Sanja Pucak/Hina) - Sa 27 godina natjecao se za prvu političku funkciju, sa 49 za posljednju. Za čovjeka kojem je politika u krvi, pobjeda na američkim predsjedničkim izborima i slatka je i nostalgična. Drugi mandat u Bijeloj kući je nešto što nijedan demokratski predsjednik nije ostvario od vremena Franklina Delanoa Roosevelta, no, s druge strane, on za Clintona znači da će se u naponu snage, sa 54 godine života, oprostiti od politike. #L# Američki Ustav ograničava broj predsjedničkih mandata na dva i američka će povijest zapisati Billa Clintona kao jednog od najmlađih predsjednika na odlasku iz Bijele kuće 2001. Stoga je američki predsjednik sa pomiješanim osjećajem sreće i nostalgije dočekao dan izbora. "Sada govorim na posljednjem predizbornom skupu u posljednjoj kampanji u kojoj ću se ikada natjecati", kazao je u ponedjeljak navečer na posljednjoj stanici svoje predizborne kampanje. Što se može napisati o osobi o kojoj se vjerojatno već sve zna? Bill Clinton, 42-i američki predsjednik, rođen je 19. kolovoza 1946. u malom arkansaškom mjestu Hope kao William Jefferson Blythe. Bez oca, koji je poginuo u prometnoj nezgodi, ostao je prije rođenja. Njegova se majka preudala za Rogera Clintona i Bill Blythe promijenio je ime u 16-oj godini života u Bill Clinton. Po struci je pravnik, a studirao je na prestižnim sveučilištima Georgetown, Oxford u Britaniji i na Yaleu. Za državnog odvjetnika Arkanzasa izabran je 1976., a dvije godine kasnije za guvernera Arkanzasa čime je postao najmlađi guverner u povijesti Sjedinjenih Država. U 1980. izgubio je na reizboru, ali je zato dobio kćer Chelseu. Na mjesto guverenera vratio se 1982. i do ulaska u Bijelu kuću u siječnju 1993. držao je taj položaj. Clinton se 1975. vjenčao sa godinu dana mlađom Hillary Rodham Clinton, pravnicom sa Yalea. U Bijelu kuću ušao je sa mnogim obećanjima - dio nije ostvario - od značajnog smanjenja proračunskog deficita, rezanja poreza za srednji američki sloj do povećanja izdataka iz državne blagajne za obrazovanje i istraživanja. Prve dvije Clintonove godine u Ovalnom uredu bile su obilježene entuzijastičnim odlukama, kadrovskim previranjima i mladenačkom arogancijom administrcije. To će razdoblje ipak ponajviše ostati zapamćeno po ambicioznom i propalom planu reforme zdravstvene zaštite kojeg je vodila njegova supruga. Takva politika bila je kažnjena dvije godine kasnije gubitkom demokratske većine u Kongresu. Iduće dvije godine Clinton je, očigledno sazrijevši, bio puno oprezniji, a malo pomalo, kako su Republikanci svojim idejama skretali u desno, američki predsjednik pomicao se prema političkom centru i tu se usidrio. Na tom su putu otpala mnoga liberalna predizborna obećanja iz 1992. na čelu sa pravom homoseksualaca na služenje u vojsci. Uz snažnu ekonomiju i otvaranje brojnih novih radnih mjesta Clinton je malim koracima osvajao konzervativnu američku većinu mjerama poput onih za borbu protiv kriminala i nasilja na televiziji ili umjerenim poreznim olakšicama. Pri tom se oslanjao na jednu od svojih najjačih osobina - sposobnost komuniciranja sa javnošću i sa kamerama. I na vanjskopolitičkom planu, od prvotne nesigurnosti koja se najočitije pokazala u Somaliji, Clinton je izrastao u samouvjerenog svjetskog lidera koji je postigao mir na Haitiju, potaknuo mirovne pregovore na Bliskom istoku i Sjevernoj Irskoj te je protivno stajalištu javnosti poslao američke snage u Bosnu. Posljednji korak pokazao se kasnije kao doprinos njegovoj popularnosti. (Hina) ps dh 060856 MET nov 96