ZAGREB, 4. studenoga (Hina)
ZAGREB - Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman primio je u
ponedjeljak, po odluci predsjednika Ruske Federacije Borisa Jeljcina,
odlikovanje "Medalja Žukov" za aktivan doprinos pobjedi protiv
fašizma.
Medalju Žukov, koja se dodjeljuje prigodom 100-godišnjice rođenja
maršala Žukova, predsjedniku je uručio veleposlanik Ruske Federacije u
Hrvatskoj Leonid Keresteđijanc.
On je tom prigodom rekao da "dodjeljivanje Medalje Žukov predstavlja
priznanje osobnih zasluga i doprinosa antifašističkoj borbi",
naglasivši da taj čin također "simbolizira jedinstvo zajedničkih
napora" Rusije i Hrvatske koje su nakon "uzajamnog priznanja puno
učinile za jačanje povjerenja i suradnje".
Zahvaljujući na dodijeljenom priznanju hrvatski predsjednik dr.
Franjo Tuđman je među ostalim kazao da tu medalju prima ne samo kao
"znak osobnog priznanja nego i kao znak priznanja antifašističkom
pokretu Hrvatske".
Govoreći o okolnostima koje su dovele do stvaranja antifašističkog
pokreta u Hrvatskoj, predsjednik Tuđman je, uz ostalo, kazao da se "u
hrvatskom narodu stvorio antifašistički pokret koji je bio jače
razvijen, organiziraniji i imao veće rezultate nego u bilo kojoj
zemlji bivše Jugoslavije"..."i nego u bilo kojoj drugoj europskoj
zemlji. Masovnijeg partizanskog pokreta bilo je samo na prostorima
Sovjetskog Saveza. U okvirima i okolnostima Drugog svjetskog rata,
hrvatski narod opredjeljivao se većim brojem za antifašistički pokret
ne zbog toga što se opredjeljivao za komunizam, nego stoga što je
antifašistički pokret proklamio da se bori za slobodnu, demokratsku,
federalnu Hrvatsku, za pravo hrvatskog naroda na samoopredjeljenje".
"Na temelju rezultata antifašističkog rata, udjela hrvatskih ljudi, i
toga što su zasade stečene od antifašističkog pokreta upisane u poruke
ZAVNOH-a i posljeratni socijalistički ustav federalne Hrvatske i
socijalističke Jugoslavije, na tim osnovima, koje su unesene i u ustav
iz 1974. godine, imali smo pravo da i pred svijetom legitimno
proglasimo pravo hrvatskog naroda na samovlađe. Stoga je velika
povijesna uloga antifašističkog pokreta", naglasio je hrvatski
Predsjednik.
"Stoga i s posebnim uvažavanjem i zahvalnošću primam medalju maršala
Žukova što mi je dodjeljuje predsjednik Ruske Federacije. K tomu, ta
medalja je znak povijesnih veza između Rusije i Hrvatske, koje su
doboke i koje u današnje vrijeme mogu poslužiti interesima obiju
zemalja, ali i miru i stvaranju novog poretka u Europi", zaključio je
predsjednik Tuđman.
ZAGREB - Posjet talijanskog ministra vanjskih poslova Lamberta Dinija
Hrvatskoj u utorak od prvorazredne je važnosti za Hrvatsku u jačanju
odnosa dviju država i hrvatske pozicije u borbi za ulazak u
zapadnoeuropske integracije, rekao je u ponedjeljak u Zagrebu pomoćnik
hrvatskog ministra vanjskih poslova Hidajet Biščević. Talijanski
ministar vanjskih poslova Lamberto Dini stiže u utorak u jednodnevni
posjet Hrvatskoj tijekom kojega će razgovarati sa svojim domaćinom
hrvatskim ministrom vanjskih poslova dr. Matom Granićem i hrvatskim
predsjednikom dr. Franjom Tuđmanom. Predviđeno je i potpisivanje
ugovora o pravima manjina i ugovora o poticanju i zaštiti ulaganja
između dviju zemalja. "To je događaj od prvorazrednog značenja za
Hrvatsku i označava prvi korak u novom jačanju hrvatsko-talijanskih
odnosa", ocijenio je posjet Biščević. Hrvatska očekuje da će u posjetu
biti govora o njezinu temeljnom interesu, približavanju Europskoj
uniji, NATO-u i drugim zapadnim integracijama, u čemu bi Italija mogla
odigrati ulogu mosta.
BRUXELLES - Veleposlanik RH u Belgiji i Luxembourgu, barun Janko
Vranyczany-Dobrinović predao je danas vjerodajnice Predsjednika
Republike Hrvatske predsjedniku Europske komisije Jacquesu Santeru,
kojim je činom postao i šefom Misije RH pri EU. Izražavajući svoje
zadovoljstvo imenovanjem veleposlanika Janka Vranyczanyja-Dobrinovića
šefom Misije RH pri EU, gospodin Santer je prenio svoje uvjerenje kako
će Republika Hrvatska, kao važna europska država, i dalje pridonositi
razvoju mira i stabilnosti, izgrađujući sve složenje odnose s
Europskom unijom.
MOSKVA - Liječnici koji pripremaju Borisa Jeljcina za "bypass"
utvrdili su u ponedjeljak da je zdravstveno stanje ruskog predsjednika
sada "najpovoljnije" za operaciju srca, priopćio je glasnogovornik
Kremlja Sergej Jastržembski. Jastržembski je naglasio da je liječnički
konzilij, koji se sastao u ponedjeljak, utvrdio da "su funkcionalni
pokazatelji pacijentovih organa najpovoljniji", što omogućuje da se
operaciji pristupi s najvećom sigurnošću. "Sama operacija može se
obaviti narednih dana", dodao je glasnogovornik, ne navodeći točan dan
operacije.
PRISTANY - Predsjednici vlada Austrije, Mađarske i Slovačke sastali su
se u ponedjeljak u slovačkom mjestu Pristany da bi razgovarali o
regionalnoj suradnji i načinima koji bi se mogli primijeniti za
usklađivanje kontrole na granicama. Austrijski kancelar Franz
Vranitzky, mađarski premijer Gyula Horn i češki premijer Vladimir
Mećiar priopćili su nakon sastanka da su razgovarali o mogućnostima
ostvarenja projekata koji se odnose na sigurnost i regionalni razvoj.
Ovo je njihov drugi sastanak u slovačkom mjestu Piestanyu koje se
nalazi u blizini mađarske i austrijske granice. Uskoro bi se trebali
sastati ministri pravosuđa i unutrašnjih poslova triju zemalja kako bi
razgovarali o mogućoj suradnji na području sigurnosti i suzbijanja
međunarodnog kriminala.
ŽENEVA - Tijelo Ujedinjenih naroda za ljudska prava u ponedjeljak je
pozvalo zapadne donatore da hitno financiraju projekt povećanja broja
promatrača i povratka ruandskih izbjeglica iz naroda Hutu njihovim
domovima. Jose Ayala-Lasso (Hose Ajala Laso), visoki povjerenik UN za
ljudska prava rekao je da je Ruandi potrebno najmanje 200 promatrača,
što je gotovo dvostruk broj od postojećih. Susjednom Burundiju, u
kojemu je raspoređena tek šačica promatrača, potrebno je još 35
djelatnika. U priopćenju UN iz ženeve navodi se da je Ayala-Lasso
pozvao svoje osoblje u Ruandi i Burundiju da hitno pojačaju
promatranje povratnika naroda Hutu koji bježe od sukoba između zairske
vojske i etničkih Tutsija sukobljenih u istočnom Zairu. Ayala-Lasso
drži da je potreban veći broj promatrača koji će spriječiti
proizvoljna uhićenja i nasilne postupke prema povratnicima, i uvjeriti
se da domovi povratnika u Ruandu i Burundi nisu već okupirani, kaže se
u priopćenju.
BUKUREŠT - Bivši premijer Petre Roman ocijenio je u ponedjeljak, dan
nakon parlamentarnih i predsjedničkih izbora u Rumunjskoj, da bi
oporbene stranke trebale "zajedno ponijeti odgovornost" za
sastavljanje nove vlade. "Prirodno je i pošteno da oporbene stranke
koje imaju većinu u parlamentu preuzmu odgovornost" za sastav vlade,
rekao je Roman, čija je Socijaldemokratska unija prikupila oko 13
posto glasova, prema nepotpunim rezultatima. Unija dolazi na treće
mjesto, iza glavne oporbene Demokratske konvencije koju vodi Emil
Constantinescu (Konstantinesku) (31 posto) i dosadašnje vladajuće
Stranke socijalne demokracije predsjednika Iona Iliescua (Iliesku)
kojemu istječe mandat (23 posto).
ŽENEVA - Zairski predsjednik Mobutu Sese Seko u ponedjeljak je iz
Švicarske privatnim zrakoplovom otputovao u Francusku. Mobutu Sese
Seku je dobio ulaznu vizu za Francusku, priopćio je glasnogovornik
ministarstva vanjskih poslova Yves Doutriaux (Iv Dutrio), ne iznoseći
pojedinosti o duljini njegova boravka u toj zemlji. Zairski
predsjednik (66), boravio je od kolovoza u Švicarskoj gdje se u
Sveučilišnoj bolnici u Lausannei (Lozane) podvrgnuo operaciji zbog
raka prostate.
ZAGREB - Zamjenik ministra obrane Republike Hrvatske general pukovnik
Krešimir Ćosić i načelnik Glavnog stožera oružanih snaga RH general
zbora Zvonimir Červenko primili su danas u Zagrebu ministra obrane
Republike Irske Seana Barretta (Beret). General Ćosić obavijestio je
irskog ministra o stradanju kojem je Hrvatska bila izložena tijekom
rata te o pitanjima provedbe mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja,
navodi se u priopćenju ministarsva obrane. Posebno je bilo govora o
uključivanju Hrvatske u projekt stvaranja zajedničke obalne straže
Europske unije, u koji bi se naša država uključila, osobito zbog
činjenice da je učinkovit sustav obalne straže prioritetno pitanje za
Hrvatsku kako bi se spriječilo krijumčarenje robe i narkotika.
KABUL - Snage antitalibanske kolacija, što zauzimaju položaje sjeverno
od Kabula, usmjeravaju se prema istočnom dijelu zemlje, a u
ponedjeljak su bombardirale Herat (zapad Afganistana) koji je u rukama
talibana, prenosi u ponedjeljak agencija France presse pozivajući se
na različite izvore. Talibani su odbacili poziv na mirovne pregovore
koji je svim sudionicima sukoba poslao uzbečki general Abdul Rašid
Dostam. Stanje na bojištu sjeverno od Kabula danas je mirno. U
zapadnom dijelu zemlje zrakoplovi antitalibanske koalicije
bombardirali su Herat, drugi grad po veličini u Afganistanu, koji je u
rukama talibana od rujna 1995. godine, izjavio je jedan talibanski
dužnosnik u Kabulu.
JERUZALEM - Ruski premijer Viktor Černomirdin pozvao je predsjednika
izraelske vlade Benjamina Netanyahua da početkom 1997. posjeti Rusiju,
priopćio je u ponedjeljak glasnogovornik kabineta izraelskog
premijera. Bit će to prvi posjet Netanyahua Rusiji otkako je u svibnju
izabran za premijera. U telefonskom razgovoru Černomirdin je napomenuo
da njegova zemlja želi aktivnije sudjelovati u mirovnom procesu,
kojemu je Rusija pokrovitelj, zajedno sa Sjedinjenim Državama.
WASHINGTON - Američki zrakoplov F-16 u ponedjeljak je ispalio raketu
na iračku radarsku postaju na jugu Iraka nakon što je pilot zrakoplova
primijetio da je uhvaćen u radarski snop, priopćeno je u Pentagonu.
Incident je sličan onome u nedjelju, kad je pilot američkog F-16
ispalio proturadarsku raketu na irački radar. Kasnije je Pentagon
priopćio da je zrakoplov bio "osvijetljen" radarom, ali se nije radilo
o uskom radarskom snopu kakav se primjenjuje neposredno prije raketnog
napada.
(Hina) dh dh
042152 MET nov 96
(Hina) dh dh