FRANCUSKA ŠOKIRANA AFEROM HERNU

PARIZ, 31. listopada (Hina/Reuter/AFP) - Afera pokrenuta pisanjem tjednika Express da je bivši francuski ministar obrane Charles Hernu radio 50-tih i 60-tih godina za obavještajne službe istočnoeuropskih zemalja šokirala je Francusku, a reakcije se kreću od potpune skepse do tvrdnji da su se Sovjeti za hladnog rata uspjeli infiltrirati vrlo visoko u političkim strukturama francuske države. #L# Bivši šef francuske kontraobavještajne službe od 1990. do 1993. godine Jacques Fournet potvrdio je da je 1992. predao tadašnjem predsjedniku Francoisu Mitterrandu dokumente kojim se socijalistički ministar obrane od 1981. do 1985. godine Charles Hernu prokazuje kao agent obavještajnih službi nekoliko istočneuropskih zemalja. Fournet ocjenjuje te dokumente autentičnim, ali ističe da ne zna odgovara li njihov sadržaj istini. "Tada kao i danas sumnjao sam u istinitost tih navoda", rekao je Fournet za televizijsku postaju Europe 1. Mitterrand je odlučio te dokumente proglasiti državnom tajnom, budući da se Hernu, koji umro dvije godine prije toga, nije mogao braniti. Hernu se ubrajao među Mitterandove intimne prijatelje. Bio je prisiljen dati ostavku na položaj ministra obrane 1985. godine nakon što je francuskoj obavještajnoj službi pripisan atentat u novozelandskoj luci Auckland na brod Rainbow Warrior, ekološke organizacije Greenpaeace, koja je prosvjedovala zbog francuskih nuklearnih pokusa. Prema tim rumunjskim dokumentima koje je otkrio tjednik Express, Charles Hernu, koji je umro 1990. godine, radio je najprije za bugarsku, zatim za rumunjsku obavještajnu službu i na kraju, 60-tih i za sovjetski KGB pod kodnim imenima "Andre" i "Dinu". Bivši šef obavještajne službe Pierre Mouron dao je naslutiti da je bilo mnogo drugih dužnosnika koji su radili za svoje hladnoratovske protivnike. "Od 60-tih do 80-tih godina, bilo je informacija o ljudima koji su bili raspoređeni na strateškim mjestima. Ne znam koliko je ljudi bilo uključeno", rekao je Mouron. Le Monde piše da je britanska obavještajna služba predala Francuskoj 1993. godine popis od 300 francuskih vanjskopolitičkih dužnosnika za koje se sumnja da su radili za komunističke zemlje. Brojni politički dužnosnici u Francuskoj, kako s ljevice tako i s desnice zatražili su da ta afera do kraja rasvijetli. Jedan od sinova pokojnog ministra zatražio je od predsjednika Jacquesa Chiraca temeljitu istragu kako bi se sprala ljaga s njegova oca. Najugledniji francuski dnevnik Le Monde ističe u svom uvodniku da je afera suviše ozbiljna da bi ostala samo na glasinama i sumnjama. Neki istaknuti pripadnici socijalista, poput Jacquesa Delorsa, ne isključuju mogućnost da je riječ o manipulaciji kako bi se kompromitirala Socijalistička stranka, danas u oporbi. List France Soir u svom uvodniku iznosi bojazan da bi ova afera mogla uzdrmati političku klasu u Francuskoj te poljuljati povjerenje Francuza u moralni integritet onih koji ih predstavljaju. List navodi da bi "sjene na prošlosti Charlesa Hernua" mogle ići u prilog krajnjoj desnici Jean-Marie Le Pena. Bivši pripadnik rumunjske obavještajne službe potvrdio je u srijedu da je Hernu radio za njih. "Hernu je radio za rumunjsku obavještajnu službu od od kraja 50-tih do 1969. godine", rekao je Matei Haiducu, koji tvrdi da je radio za Securitate do 1982. godine. Bivši bugarski diplomat Rajko Nikolov, za kojeg Express tvrdi da je vrbovao Hernua, izjavio je u četvrtak da je riječ o "pokušaju kompromitacije Bugarske". Nikolov je bugarskom listu Kontinent izjavio da je upoznao Hernua dok je bio ataše za tisak u bugarskom veleposlanstvu u Parizu od 1951. do 1957. godine. On dodaje da Hernu u to vrijeme nije bio na važnom položaju te da su tvrdnje Expressa "proizvoljne interpretacije". (Hina) sv dh 311636 MET oct 96