ZAGREB, 29. listopada (Hina) - Unapređenje infrastrukture i prometnih veza s koponom, te stimulativne mjere u gospodarstvu, tri su temeljna preduvjeta bržeg gospodarskog razvitka, obnove i revitalizacije grada i otoka Korčule, rekao
je korčulanski gradonačelnik dr. Ante Lakić na današnjem poslovnom skupu "Gospodarstvo Korčule u otočnim uvjetima" u Zagrebu.
ZAGREB, 29. listopada (Hina) - Unapređenje infrastrukture i prometnih
veza s koponom, te stimulativne mjere u gospodarstvu, tri su temeljna
preduvjeta bržeg gospodarskog razvitka, obnove i revitalizacije grada i
otoka Korčule, rekao je korčulanski gradonačelnik dr. Ante Lakić na
današnjem poslovnom skupu "Gospodarstvo Korčule u otočnim uvjetima"
u Zagrebu. #L#
Kako bi se poboljšale prometne veze, Poglavarstva Korčule i
Orebića predlažu prijevozniku "Jadroliniji" uvođenje novog trajekta
kapaciteta najmanje 40-tak vozila na liniji Korčula-Orebić-Korčula.
Dužobalna linija Rijeka-Dubrovnik, rečeno je, u zimskom bi razdoblju
trebala povezivati Korčulu s Dubrovnikom, Splitom i Rijekom i to najmanje
tri puta tjedno. Svakodnevne potrebe Korčulana zadovoljavaju veze Korčula
-Split i Korčula-Dubrovnik, a ove je godine na zahtjev hotelsko-turističkih
djelatnika uspostavljena i sezonska trajektna linija Korčula-Drvenik-Trpanj
Mediteranske plovidbe. Također je naglašeno da je osobit problem neriješeno
pitanje pristajanja velikih brodova, poput "Marka Pola".
Uz to, potrebno je izgraditi malo trajektno pristanište u Knežama, što bi
skratilo put do Drvenika i približilo ga budućoj zračnoj luci u Knežama, čija
se gradnja planira za sljedeću godinu.
Korčulanska zračna luka, za zrakoplove do 50 putnika otvara i velike
mogućnosti za zimski turizam, jer će biti otvorena gotovo čitave godine.
I pelješka je cesta dio programa bolje prometne povezanosti Korčule s kopnom,
ali će, prema ocjeni dr. Linića, njezina rekonstrukcija i modernizacija
trajati godinama.
U otočnoj je infrastrukturi poseban naglasak na zdravstvenoj zaštiti,
školstvu, vodoopskrbi i zajedničkom otočnom deponiju krutog otpada, a
potrebno je sagledati i aktualnu problematiku u gradskom gospodarstvu, u
što su uključeni proces pretvorbe i privatizacije, obnove i razvitka te
zapošljavanje, istaknuto je na skupu.
Direktor hotelijersko-turističkog poduzeća "Korčula" Jure Vlašić istaknuo je
kako je ovogodišnja turistička sezone unijela optimizam. Naime, na tom je
području tijekom ove godine ostvareno 185 tisuća noćenja, što je 2,2 puta
više nego lani. Pritom su 65 posto bili domaći turisti i to u razdoblju
glavne sezone. Od stranih turista, u tom su razdoblju najzastupljeniji
prijeratni gosti iz Njemačke i Velike Britanije zauzeli tek šesto odnosno
sedmo mjesto. Temeljni problem je zračna nepovezanost toga, inače šestog po
veličini hrvatskog otoka, s ostatkom zemlje te s inozemstvom. Kao poticaj
turističkom prometu, direktor Vlašić je predložio da se subvencioniraju
turistička putovanja u izvansezonskim mjesecima, poglavito u svibnju i
listopadu.
Važno je obnoviti i otočnu poljoprivredu, istaknuo je predsjednik Vinarsko-
vinogradarskog odobra Dalmacije i predstavnik splitske tvrtke "Dalmacijavino"
Ivan Tvrdeić. Naime, trenutačno propadaju otočne poljoprivredne površine, a
zamijećeno je i znatno smanjenje broja stanovnika. Stoga se za mlade
stručnjake trebaju osigurati osnovni životni uvjeti, naglasio je on.
Dosad je premija za jedan hektar poljoprivredne površine pod vinovom lozom
iznosila 700 njemačkih maraka. Za uspješnu obnovu i razvitak potrebno ih je
tijekom sljedećih tri do pet godina povećati na najmanje 1,5 tisuća maraka
po hektaru, a zbog počeka od gotovo dvije godine za realizaciju prodanih
proizvoda, potrebno je utemeljiti posebnu štedno-kreditnu zadrugu koja će
rješavati pitanja otkupa i kreditiranja otočne poljoprivrede, kazao je
Tvrdeić.
Skupu je bio nazočan i predstavnik Agencije za promociju stranih ulaganja
Vanja Kalogjera, koji je rekao da je Svjetska banka (SB) u suradnji s
Agencijom u Hrvatskoj odredila šest investicijskih prioriteta. Riječ je o
infrastrukturi, industriji, poljoprivredi, turizmu, slobodnim zonama i bržem
povratku dijaspore. Kako je istaknuo, temeljni je zadatak Agencije da
dijaspori i stranim ulagačima pomogne u prevladavanju aministrativnih
prepreka pri ulaganju, budući je velika razlika u broju prijavljeni i
realiziranih investicijskih projekata. +
(Hina) kt sab
291647 MET oct 96
(Hina) kt sab