NAKON PRIMJENE ZAKONA O OPROSTU IZ ZATVORA PUŠTENE 94 OSOBE

ZAGREB, 29. listopada (Hina) - Stupanjem na snagu Zakona o oprostu, od 5. do 29. listopada iz hrvatskih su zatvora na slobodu puštene 94 osobe, koje su bile na izdržavanju kazne ili su u pritvoru čekale pravomoćnu sudsku presudu zbog oružane pobune i sudjelovanja u agresiji protiv Hrvatske. "Može se reći da je taj broj konačan", izjavio je pomoćnik ministra pravosuđa za izvršenje kaznenih sankcija Paško Romić. #L# Međutim, nastavio je Romić, 27 osoba na koje je primjenjen oprost ponovno su u pritvoru jer su protiv njih podignute optužnice zbog osnovane sumnje da su počinili kaznena djela iz klasičnog kriminala. "Oni su samo prepraćeni iz kaznenog zavoda u županijski zatvor", pojašnjava pomoćnik ministra pravosuđa, demantirajući navode u tisku po kojima su te osobe, koje su bile osuđene zbog oružane pobune, sada ponovno optužene, ali za ratni zločin za kojeg nema oprosta. "Samo u dva slučaja od 27 riječ je o prekvalifikaciji djela s oružane pobune na optužbu za ratne zločine", tvrdi Romić. Prema podacima Ministarstva pravosuđa, tako su zatvorene ili pritvorene ostale ukupno 103 osobe zbog kaznenih djela počinjenih u oružanim sukobima i u ratu protiv Hrvatske, a na koja se ne odnosi Zakon o oprostu. Od toga je 26 osoba koje su pravomoćno osuđene i nalaze se na izdržavanju kazne, a 77 osoba su u pritvoru i čekaju suđenje. Osvrnuvši se na neke dvojbe koje su se pojavile u javnosti oko provedbe Zakona o oprostu, pomoćnik ministra pravosuđa za kazneno pravo Tomislav Penić napominje da je sam tekst zakona jasan, te da ne bi trebalo biti nikakvih nedoumica oko njegove primjene. "Međutim, prema našim podacima, nekih manjih problema je bilo, no oni su u hodu otklanjani, a veće probleme u provođenju ovog zakona ne očekujemo", kazao je. Citirajući zakon, Penić navodi da se protiv počinitelja kaznenih djela na koja se odnosi oprost neće poduzimati kazneni progon. Ako je kazneni progon pokrenut, obustavit će se, odnosno državni će odvjetnik odbaciti prijavu, a ako je suđenje već u tijeku, sud će rješenjem obustaviti postupak po službenoj dužnosti. Ako je osoba na koju se oprost odnosi lišena slobode, onda se ona pušta na slobodu. Osim na te osobe, kao i na osobe koje su nepravomoćno osuđene, oprost se po prvi put odnosi i na osobe koje su pravomoćno osuđene i nalaze se na izdržavanju kazne, ističe Penić. Zakon se, prema njegovim riječima, odnosi na sva kaznena djela koja su počinjena tijekom oružane pobune i agresije na Hrvatsku, ili su pak u svezi s tom pobunom i agresijom, i to od početka rata, dakle od 17. kolovoza 1990. i prvih balvana do potpisivanja Sporazuma o normalizaciji. Za razliku od dosadašnjih zakona o oprostu, novodoneseni zakon nema nikakvih ograničenja ni u pogledu državljanstva, nacionalne pripadnosti ili vremena kaznenog djelovanja, a odnosi se na sva takva djela koja su počinjena na teritoriju Hrvatske. "To je jedan zaista opći oprost", rekao je i dodao da su izuzeci predviđeni člankom tri Zakona o oprostu. Postoje dvije vrste izuzetaka, i to ako se radi o kaznenim djelima iz Glave 15. Osnovnog krivičnog zakona protiv čovječnosti i međunarodnog prava. Taj se izuzetak, kazao je, oslanja na slovo i duh Sporazuma o normalizaciji odnosa sa SRJ, posebice točku 7. u kojoj se kaže da će ugovorne strane proglasiti opći oprost, osim za najteže povrede humanitarnog prava, a koje imaju karakter ratnog zločina. Drugi izuzetak predstavljaju kaznena djela običnog, klasičnog kriminala, koja nisu u vezi s ratom i ratnim događanjima na području Hrvatske. "Radi se također o preciznoj odredbi koja ne bi trebala izazivati nedoumice u sudskoj praksi, posebice ako se zna da su dužnosnici Ministarstva pravosuđa višekratno informirali i upozoravali da nema oprosta za, primjerice, silovanja ili ubojstva, razbojništva ili protjerivanja. Takva protupravna ponašanja koja su počinjena za vrijeme agresije, imaju karakter ratnog zločina, tako da nema opasnosti da će biti oprošteno nekom tko je ubijao, silovao ili palio. Oprost jest opći, ali nema oprosta za ratne zločince", tvrdi Penić. Govoreći o provedbi zakona u istočnoj Slavoniji, Baranji i zapadnom Srijemu, podsjeća da je oprost dan za djela počinjena do dana potpisivanja Sporazuma te da je zakon proveden po hrvatskih kaznenim ustanovama. "Činjenica je da ćemo tek kad budemo ušli u taj prostor biti u mogućnosti predati rješenja za pojedince koji tamo žive. Mislim da većih problema neće biti, osim što će u pojedinim slučajevima pojedinci moći tražiti ponavljanje postupka, ako uopće budu tamo. Jer, po našim predviđanjima, najveći broj onih koji su pravili te grozote neće nas tamo dočekati, a onaj će manji dio imati pravo na ponavljanje postupka", smatra Penić. Odgovarajući na optužbe iznesene u srbijanskom tisku, Penić je odlučno zanijekao da se Srbi nakon izlaska iz hrvatskih zatvora prisiljavaju na potpisivanje različitih izjava. "No mi moramo utvrditi državljanstvo tih ljudi i to je u njihovom interesu. Oni su se izjašnjavali prihvaćaju li oprost, prihvaćaju li hrvatsko državljanstvo ili ne, i žele li biti u Hrvatskoj ili ne, no oni nisu prisiljavani na potpisivanje tih izjava", istaknuo je i dodao da te osobe nije bilo moguće "samo pustiti na cestu". S tim zakonom posebno su zadovoljni u međunarodnoj zajednici, Vijeću Europe i Ujedinjenim narodima, kao i s njegovom primjenom, jer dosad nije bilo nikakvih prigovora, dodaje na kraju Penić. (Hina) rd vkn 291420 MET oct 96