PARIZ, 28. listopada (Hina/Reuter) - Financijski problemi francuske državne željeznice SNCF, koja zbog uvođenja mreže vlakova velikih brzina (TGV) već godinama posluje s gubicima, dosegli su granicu iznad koje se više ne može
ići.
PARIZ, 28. listopada (Hina/Reuter) - Financijski problemi francuske
državne željeznice SNCF, koja zbog uvođenja mreže vlakova velikih
brzina (TGV) već godinama posluje s gubicima, dosegli su granicu iznad
koje se više ne može ići. #L#
Naime, uvođenje mreže ovih, među putnicima iznimno omiljenih, brzih
vlakova, koji kroz francusku panoramu jure brzinom od 300 kilometara
na sat spajajući Bruxelles i Lyon s Parizom za samo dva sata, probilo
je dopuštene okvire proračuna, tako da je francuska vlada ovoj
željezničkoj kompaniji početkom godine morala oprostiti dug u iznosu
od 125 milijardi franaka, koji je najvećim dijelom nastao upravo
izgradnjom mreže TGV željezničkih linija.
Od kada je 1981. godine otvorena prva linija TGV brzih vlakova,
sjajna narančasta i plava boja njihovih lokomotiva tupih noseva
postala je simbol modernizacije francuske infrastrukture, no francusko
je ministarstvo transporta, nakon smanjenja proračuna radi
zadovoljavanja uvjeta za uvođenje jedinstvene europske valute,
objavilo da iz postojećih sredstava ne može financirati izgradnju
novih željezničkih TGV linija.
Francuski Revizorski sud istovremeno tvrdi da je ova državna
kompanija početkom devedesetih godina namjerno iskrivila predviđanja o
broju putnika kako bi opravdala troškove izgradnje sjeverne mreže
željezničkih linija, te da su građevinske tvrtke prevarile francusku
državu i, uz ogromne cijene, za izgradnju pruge koristile materijal
dobiven komadanjem starih transportnih brodova.
Po prvi put otkako su uvedeni, supervlakovi sada nailaze na otpor
lokalnog stanovništva i to zbog plana izgradnje 24 milijarde franaka
vrijedne željezničke pruge od Pariza do Marseillea na jugu zemlje,
zato što bi ona prema tom planu trebala presijecati vinograde i
pejzaže francuske Provence.
U znak prosvjeda prema ovakvim zamislima pariških tehnokrata,
stanovništvo je blokiralo lokalne željezničke linije i uz parole i
prijetnje sabotažama organiziralo demonstracije od Valence do
Avignona.
No, neki bi se dijelovi Francuske koji još uvijek nisu uključeni u
TGV mrežu - primjerice, Strasbourg, na istoku zemlje - itekako željeli
napokon spojiti brzim vlakovima s ostatkom zemlje, nadajući se da bi
to pridonijelo njihovu ekonomskom razvoju.
Iskustvo, međutim, pokazuje drugačije. Tako, na primjer, sjeverna TGV
linija, otvorena 1993. godine u jeku prve poslijeratne recesije u
Francuskoj, još uvijek nije uspjela sjeverni francuski industrijski
pojas pretvoriti u prostor privlačan za nove poslovne inicijative.
TGV je, doduše, malo izmijenio francuski zemljopis ali je
istovremeno, prepolovivši trajanje vožnje, dnevnu migraciju na posao u
Pariz učinio praktičnim izborom, reducirajući time gospodarske
aktivnosti u svim gradovima koji su od francuskoga glavnog grada
udaljeni ne više od sat vremena.
Zbog toga se Pariz, u kojemu stanuje 10 od ukupno 58 milijuna
Francuza, sada nalazi nadohvat ruke Bretagni, dolini Loire, sjevernom
dijelu zemlje i Alpama, dok su Pirineji na jugu zemlje,
Alsace-Lorraine na istoku i središnja regija Auvergne još uvijek
ostali od njega jednako udaljeni kao i prije, što znači da su, u
usporedbi s drugim dijelovima zemlje, zapravo sada od Pariza relativno
još udaljeniji.
U nedavno objavljenom izvješću o stanju na željeznici, čiju izradu je
zatražila francuska vlada, stručnjaci ističu da se veliki TGV plan iz
1992. godine za proširenje njegovih pravaca na istočna i jugoistočna
područja države, sve do obale Mediterana, ne može provesti u
djelo s postojećim sredstvima te predlažu da se program
rada uspori i radikalno izmijeni prilagođavajući se situaciji.
Govoreći o financijskim problemima na željeznici, ekonomski
komentator radija RTL Jean-Yves Hollinger nedavno je rekao: "Priča o
TGV-u pretvorila u tipičnu francusku sagu o tehnološkom uspjehu i
financijskoj propasti."
(Hina) gt br
281354 MET oct 96
(Hina) gt br