(Od dopisnice Sanje PUCAK) WASHINGTON, 23. listopada (Hina) - Američki predsjednik Bill Clinton, pozivajući na "idući povijesni korak" u razvoju Sjeveroatlantskog saveza, u utorak je poručio da je američki cilj ulazak prvih novih
punopravnih članova u NATO do 1999. kada će se obilježiti 50-a obljetnica Saveza.
(Od dopisnice Sanje PUCAK)
WASHINGTON, 23. listopada (Hina) - Američki predsjednik Bill Clinton,
pozivajući na "idući povijesni korak" u razvoju Sjeveroatlantskog
saveza, u utorak je poručio da je američki cilj ulazak prvih novih
punopravnih članova u NATO do 1999. kada će se obilježiti 50-a
obljetnica Saveza. #L#
Clintonov prvi veliki vanjskopolitički govor u izbornoj kampanji bio
je tempiran kako bi poslao jasan signal o američkim namjerama pred
ministarski sastanka NATO-a koncem godine u Bruxellesu, kazao je
kasnije glasnogovornik američkog predsjednika Mike McCurry. Na tom bi
se sastanku trebao odrediti datum za summit NATO-a negdje u proljeće
1997. na kojem će biti izabrani prvi kandidati za članstvo u Savezu.
Da se odluka o izboru prvih kandidata za ulazak u NATO bliži govori i
niz ministara vanjskih poslova zemalja bivšeg sovjetskog bloka i
istočne Europe koji su proteklih tjedana obilazili Washington. Prvo je
stigao slovenski ministar vanjskih poslova Davorin Kračun, zatim je tu
bio slovački ministar vanjskih poslova, pa par dana kasnije rumunjski,
ovaj tjedan ukrajinski.
Među zapadnim saveznicima malo je nesuglasica oko tri vodeća
kandidata - Poljske, Češke i Madžarske, iako ih američki predsjednik u
svom govoru nije imenovao. Pravo će natjecanje biti, kako se
procjenjuje, među idućih nekoliko kandidata - Slovačke, Slovenije i
Rumunjske.
Američki predsjednik u Detroitu je poručio da proširenje NATO-a neće
biti ograničeno na prvih nekoliko kandidata.
"Vrata NATO-a neće se zatvoriti iza prvih novih članica. NATO treba
biti otvoren svim rastućim europskim demokracijama koje su pripravne
nositi teret odgovornosti članstva".
Američki Kongres je u srpnju ove godine u Zakonu o proširenju NATO
izdvojio četiri države - Poljsku, Madžarsku, Češku i Sloveniju, kao
zemlje koje bi trebale imati prvenstvo i ostavarivati pravo na pomoć
iz američkog proračuna.
U drugoj skupini zemalja čiji bi ulazak u NATO trebale podržati
Sjedinjene Države po tom su zakonu, uz Hrvatsku, i Ukrajina, Moldova,
Albanija, Bugarska, Rumunjska, Slovačka i tri baltičke zemlje.
Zaokruženu teritorijalnu cjelinu buduće vizije NATO-a kvare SR
Jugoslavija, BiH i Makedonija. One se naime, nisu našle u tom zakonu.
Susjedna Slovenija svoj zahtjev za uključenjem u Savez brani time da
predstavlja logičnu poveznicu između Italije i Madžarske. Ona se, po
ocjeni administracije, uspjela transformirati u izolirano područje
stabilnosti u problematičnoj regiji. Time je iskočila u prvi plan
nakon što je početno bila smatrana ne tako vjerojatnim kandidatom za
članstvo u NATO-u.
Argumenti njezinih pobornika u Administraciji su da bi prijem
Slovenije predstavljao poticaj drugim državama bivše Jugoslavije da
okrenu leđa nacionalizmu, dok je protuargument da je ta država -
preblizu Balkanu.
Clintonova administracija, u posljednje vrijeme, sve je zabrinutija u
pogledu jednog od jačih kandidata - Slovačke zbog problematičnih
demokratskih kretanja u toj državi. Stoga su nedavno po prvi puta i
javno upućene kritike Bratislavi iz State Departmenta.
Američki predsjednik u Detroitu je upozorio da plan proširenja NATO-a
nije bez cijene. "Povećanje (NATO-a) će značiti proširenje
najozbiljnijih sigurnosnih jamstava na naše nove saveznike - obvezu da
se napad na jednog od nas smatra napadom na sve".
Iako je glavna obveza NATO-a vojna zaštita njezinih članica glavni
faktori u prijemu ipak će biti politički. Unatoč tome, prije takvog
koraka administracija će morati odgovoriti na pitanje koliko su
Amerikanci spremni braniti Ljubljanu ili Bratislavu, kao što su
spremni to učiniti za London ili Pariz.
Protivnici proširenja NATO-a smatraju da će takav korak
antagonizirati Rusiju. Uz to, prvi krug prijema uključio bi zemlje
koje nisu suočene sa stvarnim prijetnjama. Bivše, pak, sovjetske
republike poput Ukrajine i baltičkih država, koje bi bile najugroženije
u slučaju obnove ruskog imperijalizma, bile bi ostavljene na suhom.
Clinton je i u utorak iz Detroita ponovio da proširenje saveza nije
upereno protiv ruskih interesa.
"Smanjenjem rivaliteta i straha, jačanjem mira i suradnje, NATO će
pomoći većoj stabilnosti u Europi i Rusija će biti među onima kojima
to koristi", poručio je američki presdjednik.
(Hina) ps sv
230559 MET oct 96
(Hina) ps sv