AMERIČKI IZBORI: U ČIJIM ĆE RUKAMA BITI KONGRES?

(od dopisnice Hine Sanje Pucak) WASHINGTON, 22. listopada (Hina) - Budući da znatno vodi u predsjedničkoj utrci, sadašnji američki predsjednik Bill Clinton okrenuo se 15 dana uoči izbora drugom cilju - povratku američkom Kongresu, u kojem u oba doma većinu drže republikanci, u krilo demokrata. Na tom putu, neočekivano, jednu od najvećih prepreka čine njegovi sunarodnjaci. Naime, ankete pokazuju da je broj onih koji smatraju da demokrati trebaju držati Bijelu kuću, ali ne i Kongres, dovoljan da se to i ostvari. #L# Različite stranke na čelu Bijele kuće i parlamenta u protekle su dvije godine dovele do rezultata koji zadovoljavaju Amerikance i koji, po njihovu mišljenju, inače ne bi bili postignuti - od cjelovite reforme sustava socijalne zaštite do ozbiljnog bavljenja pitanjem imigracije ili, na primjer, uravnoteženjem proračuna. Ove se godine 5. studenoga, istog dana kada se održavaju i predsjednički izbori, bira cijeli Predstavnički dom (435 zastupnika) te trećina Senata (34 senatora). Mandati u gornjem domu američkog parlamenta su šestogodišnji pa se zato svake dvije godine bira tek trećina Senata, za razliku od Predstavničkog doma, gdje su mandati dvogodišnji i gdje se cijeli dom bira svake druge godine. I dok se procjenjuje da će Senat ostati u republikanskim rukama, sudbina Predstavničkog doma nije poznata. U gotovo 100 od 435 utrka kandidata za Predstavnički dom razlike su, po anketama, toliko neznatne da se ne može niti naslutiti pobjednik, a tako ni izgledi da republikanci zadrže ili izgube većinu u tom domu. Demokratima treba 19 mjesta za većinu u Predstavničkom domu pod pretpostavkom da zadrže sva ona mjesta koja su imali u proteklom mandatu. Raspored snaga u Predstavničkom domu bio je 235 republikanaca, 198 demokrata i jedan nezavisni zastupnik te jedno prazno mjesto. Od ukupnog broja republikanaca, 212 zastupnika brani svoje stolice, a 23 republikanska mjesta su slobodna zbog odlazaka u mirovinu. Kod demokrata je slično stanje - 168 zastupnika brani mjesta, a 18 ih je ispražnjeno zbog umirovljenja zastupnika te stranke. U izborima za Predstavnički dom, demokratima pomaže dobar položaj predsjednika Clintona u vlastitoj utrci i nepopularnost predsjednika Predstavničkog doma Newta Gingricha, dok je na strani republikanaca nepovjerenje Amerikanaca prema vlasti koju čini samo jedna stranka i ostvaren veliki dio programa s kojim su republikanci prije dvije godine ušli u Kongres. Od 34 utrke kandidata za Senat, 11 republikanskih i sedam demokratskih mjesta gotovo je neupitno. U utrkama za po tri mjesta trenutačni odnos snaga ide u prilog demokratskoj, odnosno republikanskoj pobjedi, ali ne znatno, dok ih je deset pod velikim znakom pitanja. Senat inače ima 100 zastupnika, a u proteklom je mandatu bilo 47 demokrata i 53 republikanca. Kako je republikancima potrebno osvojiti samo tri od tih deset mjesta, uz preostala u kojima su kandidati te stranke favoriti, procjenjuje se da bi teško mogli izgubiti većinu u tom domu. Ovogodišnje parlamentarne izbore u Americi obilježava upravo činjenica da je dosad rijetko kada bilo toliko utrka s tako 'tijesnim' omjerom snaga samo dva tjedna uoči izbora. Analitičari to pripisuju činjenici da je zabilježen gotovo rekordan broj umirovljenja. Među najjače senatske utrke ubrajaju se i one u rodnim državama predsjedničkih kandidata - Clintonovu Arkanzasu (gdje bi republikanac mogao pobijediti prvi put nakon sto godina) i Doleovu Kanzasu. Jedna od najžešćih utrka za Senat vodi se u državi Massachusettsu između demokratskog senatora Johna Kerrija i popularnog guvernera te države Williama Welda. Protivnici su dogovorno utvrdili najviši iznos troškova na 6,9 milijuna dolara i tako prepustili naslov najskuplje kampanje nedalekom New Jerseyju. Tamo je utrka Dicka Zimmera i demokratskog senatora Roberta Torricellija probila granicu od deset milijuna dolara. Kako ta država nema svoju veliku televizijsku kuću, kandidati su najveći dio novca potrošili na reklame u najskupljim medijskim tržištima - susjednom New Yorku i Philadelphiji. Procjene govore da su u ovogodišnje parlamentarne izbore dvije stranke uložile od 800 milijuna do milijardu dolara. U predsjedničke izbore, čini se, uložena je približno jednaka svota. (Hina) ps br 221251 MET oct 96