ZAGREB, 18. kolovoza (Hina) - Gospodarsku situaciju Hrvatske, u današnjem Vjesniku raščlanjuje Vedran Kukavica i piše: "Još do prije nekoliko mjeseci hrvatska se gospodarsko-politička stvarnost uzimala u dnevnopolitičkim rasprama kao
ključan argument izostanka inozemne financijske pomoći. Tko bi u' takvu' - rastrošnu i nesigurnu - Hrvatsku investirao ili joj ponudio kakav zajam? Tim su pitanjem nastojali poentirati kritičari gospodarskoga smjera i političkoga ugođaja. Danas kad se Hrvatska nedvojbeno potvrđuje kao privlačno mjesto za institucionalne i izravne ulagače, sada ti isti, evo, ističu tobože novi problem: prezaduženost hravtske države!
ZAGREB, 18. kolovoza (Hina) - Gospodarsku situaciju Hrvatske, u
današnjem Vjesniku raščlanjuje Vedran Kukavica i piše: "Još do prije
nekoliko mjeseci hrvatska se gospodarsko-politička stvarnost uzimala u
dnevnopolitičkim rasprama kao ključan argument izostanka inozemne
financijske pomoći. Tko bi u' takvu' - rastrošnu i nesigurnu -
Hrvatsku investirao ili joj ponudio kakav zajam? Tim su pitanjem
nastojali poentirati kritičari gospodarskoga smjera i političkoga
ugođaja. Danas kad se Hrvatska nedvojbeno potvrđuje kao privlačno
mjesto za institucionalne i izravne ulagače, sada ti isti, evo, ističu
tobože novi problem: prezaduženost hravtske države! #L#
Da hrvatski vanjski dug raste, to i nije neobično jer ga donedavno
nismo ni imali. No, premašuje li on (kad mu se pridoda još i ovih
današnjih 200 milijuna maraka novoga zajma) uobičajene međunarodne
makroekonomske parametre koji su ujedno ulaznica za gospodarske
integracije? Ako je rigorozni i stoga osporavani Maastricht postavio
pred članice Europske unije granicu sveukupnom javnom dugu u visini 60
posto nacionalnoga bruto proizvoda, onda niti hrvatski upola manji
udio nije valjda alarmantan. Usporedimo li baš taj hrvatski vanjski
dug sa susjedima i suputnicima u tranzicijskom 'vlaku bez vozng reda',
naići ćemo na još manje razloga za zabrinutost: naših oko pet
milijardi dolara (zajedno s naslijeđenim dugom bivše Jugoslavije)
stoji nasuprot, primjerice, poljskih 40 milijardi. Očito, problem nije
u prezaduženosti", piše Kukavica i zaključuje: "Uostalom, u današnjem
je svijetu - jednako kad je riječ o državi ili kućnom budžetu - dug
dio poslovne politike, a ne nekakva sablazan. Dakako, pod
pretpostavkom da ga se ima pod kontrolom. Navodno je Ceausescu ostavio
Rumunjsku bez ijednog dolara vanjskog duga. Je li to bila nekakva
prednost za Rumunje?"
(Hina) mc
180806 MET oct 96
(Hina) mc