ZASTUPNIČKI DOM SABORA O RADU RAVNATELJSTVA ZA ROBNE ZALIHE

ZAGREB, 16. listopada (Hina) - Zastupnički dom hrvatskog Sabora zaključio je višesatnu raspravu o izvješću Državnog ureda za reviziju o financijskom poslovanju Državnog ravnateljstva za robne zalihe za 1995. te o dva prijedloga o osnivanju istražnog povjerenstva radi utvrđivanja zakonitosti rada ravnateljstva (Prijedloga Kluba HDZ-a i zastupnika HSS-a Marinka Filipovića). Rasprava je zaključena bez zastupnika oporbenih stranaka koji su sabornicu napustili nakon što nije udovoljeno njihovim zahtjevima da HRT izravno prenosi sjednicu. #L# Zastupnici su u raspravi podržali prijedlog o osnivanju istražnog povjerenstva te većinom predložili da se razmotri mogućnost drugačijeg ustroja Državnog ravnateljstva za robne zalihe. Iz izvješća Državne revizije o poslovanju Državnog ravnateljstva za robne zalihe, Marinko Filipović (HSS) navodi da je prodajom robe u prošloj godini ostvaren prihod od 537 milijuna kuna, te tvrdi da se tim novcem raspolagalo kako se htjelo, da se novac oročavao kod privatnih banaka, a Ravnateljstvo je istodobno bilo dužno proračunu. Ustvrdio je također da Vlada ne poštuje Zakon o državnim robnim zalihama (iz 1994.), da Ravnateljstvo nema plan za ovu godinu, a po njegovoj ocjeni radi nelegalno. Ivan Milan (HDZ) podsjetio je na niz svojih prijašnjih istupa i ocjene da su robne zalihe relikt socijalizma kojemu u tržišnom gospodarstvu nema opstanka, da zalihe treba svesti na najmanju mjeru i pohranjivati ih samo u državna skladišta. Stoga je podržao istražno povjerenstvo koje bi usporedo ispitalo i kako organizirati robne zalihe. Temeljito analizirajući rad Državnog ravnateljstva Dragica Zgrebec (SDP) je ocijenila da je "država povjerila te poslove nesposobnim ili možda nepoštenim ljudima", a Branko Levačić (HSLS) upitao zašto se kod korištenja sredstava Ravnateljstva neprestano pojavljuje nekoliko istih poduzeća i banaka. Temeljnim je pitanjem Drago Krpina (HDZ) ocijenio ostvarenje dviju osnovnih funkcija Ravnateljstva, a to su osiguranje potreba za vrijeme rata, ratne opasnosti i elementarnih nepogoda, te intervencije na tržištu u slučaju većih poremećaja. Stoga je predložio da se prihvati izvješće revizije, da se utemelji povjerenstvo, te da Vijeće Državnog ravnateljstva da mišljenje o mogućoj promjeni modela i ustroja ravnateljstva. Rasprava je potom bila prekinuta na zahtjev Luke Trconića u ime Kluba HSS-a, jer je utvrđeno da se rasprava ne prenosi na HRT, pa je kazao da je potreban dogovor klubova. Potpredsjednica Sabora Jadranka Kosor, koja je predsjedala sjednicom, upoznala je zastupnike s dopisima predsjednika Sabora akademika Vlatka Pavletića i odgovorom direktora HRT-a Ivice Mudrinića. Čitajući odgovor HRT-a ona je uz ostalo navela da će HTV izravno prenositi aktualni sat i prijedlog odluke o iskazivanju nepovjerenja hrvatskoj Vladi. Nakon stanke predstavnici oporbenih klubova - Luka Trconić (HSS), Mato Arlović (SDP), Jozo Radoš (HSLS), Dino Debeljuh (IDS) i Boris Kandare (HSP) - ocijenili su kako odluka o tome što će se izravno prenositi ne može biti isključivo u nadležnosti čelnika HRT-a. Neprenošenjem rasprave o izvješćima Državne revizije izvršena je sabotaža javnog interesa, zaključili su predloživši dužu stanku nakon čega bi HRT počeo s izravnim prijenosom. Podsjećajući na prošlogodišnji zaključak Sabora kojim se HRT-u preporuča prijenos svih tema od državnog interesa Vladimir Šeks je u ime Kluba HDZ-a predložio da se rad nastavi, a zastupnike oporbe uputio, da ako žele, s tim u svezi predlože novi zaključak. Nakon što je Jadranka Kosor najavila nastavak rasprave oporbeni zastupnici napustili su sabornicu, a novinarima potom najavili i dogovor o daljnim potezima. Preostalim se zastupnicima u Velikoj vijećnici u ime predlagatelja obratio Vladimir Šeks kazavši da je prijedlog Kluba HDZ-a o osnivanju istražnog povjerenstva dobio potporu te da je preostalo još samo utvrditi sastav povjerenstva. Rekao je da bi u njemu osam članova bilo iz HDZ-a, a sedam iz oporbe (pod dva iz HSS-a, HSLS-a i SDP-a i jedan član iz HSP-a). Državni ured za reviziju, kazala je Šima Krasić, smatra da je potrebno stvarno utvrditi proizvode koji trebaju biti u pričuvama, utvrditi stvarno stanje u robnim zalihama te da bi trebalo ići na natječaje i tim ugovorima štititi interese države. Zastupnički je dom zaključio i raspravu o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o bankama i štedionicama, za koju nije bilo zainteresiranih zastupnika. (Hina) bn/sšh/bm ds 161512 MET oct 96