RAK DOJKE - NAJČEŠĆI OBLIK RAKA KOD ŽENA

ZAGREB, 16. listopada (Hina) - Rak dojke je najčešći rak kod žena u Europi i SAD, a procjenjuje se da od njega obolijeva svaka dvanaesta žena, od kojih 40 posto i umire. Po podacima, koji su iznešeni na nedavno održanom stručnom skupu Razreda za medicinske znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti na temu "Bolesti dojke", koji je okupio ugledne znanstvenike, liječnike i predavače, u Hrvatskoj je broj umrlih žena od te bolesti tijekom posljednjih godina u porastu. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u razdoblju od 1987. do 1990. godine od te je bolesti u Hrvatskoj umrlo ukupno 2685, a od 1991. do 1994. godine 2995 žena. #L# Dr. Vladimir Gruden sa Klinike za psihološku medicinu Medicinskog fakulteta u Zagrebu u svom radu "Psihosocijalni stres i rak dojke" ukazuje da je prema statističkim podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo broj umrlih žena od raka dojki veći tijekom ratnih nego prijeratnih godina. Iako stres nije znanstveno dokazan kao direktan uzrok raka dojke, znanstvena su istraživanja, kod žena s rakom dojke, pokazala visoku povezanost bolesti s traumama u životu, navodi dr. Gruden. U razvijenim zemljama svijeta učestalost te bolesti je veća, a važnu ulogu imaju i demografske značajke. Tako, navodi dr. Vlasta Hrabak Žerjavić iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvu, bijele žene imaju najviše stope oboljevanja iznad 40-45 godina. Također žene 'više klase' ugroženije su od žena 'niže klase'. Po ocjeni znanstvenika, biologija raka dojke složena je i još uvijek nedovoljno istražena. Ipak, kako je iznijela dr. Hrabak Žerjavić, istraživanja pokazuju da žena kojoj je majka ili sestra oboljela od raka dojke ima dva do tri puta veći rizik, nego žena bez takve obiteljske anamneze. Rizik se još više povećava ako su i majka i sestra imale rak dojke, posebice ukoliko je rak dijagnosticiran u mlađoj životnoj dobi. Ako je kod sestre rak dojke dijagnosticiran prije 55 godine starosti, vjerojatnost dijagnosticiranja raka dojke prije 65 godina je 50 posto. Povećan rizik za oboljevanja od raka dojke vezan je i za reproduktivne značajke. Tu se ubrajaju pojavljivanje menarche u ranoj dobi (11 godina ili prije), kao i kasna menopauza (od 55. godine). Osim toga, smatra se da žene koje su imale prvu donešenu trudnoću iznad trideset godina imaju veći rizik oboljevanja od žena mlađih od dvadeset godina. Brojna su istraživanja rađena i na utvrđivanju odnosa dojenja i raka dojke. Tako je po nekim rezultatima utvrđen manji rizik za žene koje doje, a pronađeni su i neki dokazi da majke koje doje djecu nekoliko godina postižu zaštitu. Dr. Hrabak-Žerjavić navodi da je nejasno da li spontani ili inducirani pobačaj, neplodnost ili druge značajke menstrualnog ciklusa djeluju na rizik oboljevanja. Kako je iznešeno na skupu, brojna istraživanja, a među njima i ono koje je provela Svjetska zdravstvena organizacija, ukazuju da dugotrajno korištenje oralnih kontraceptivnih sredstava povećava rizik za rak dojke žena do 45 godina starosti. Jedan od čimbenika je i povećanje tjelesne težine u odrasloj dobi, što povećava rizik za rak dojke kod žena u postmenopauzalnoj dobi, ali kako je iznijela dr. Hrabak-Žerjavić, čini se da je ona povezana s nešto smanjenim rizikom kod premenopauzalnih žena. Uloga prehrane i razvoj raka dojke još je nedovoljno istražena, ali, po nekim podacima postoje naznake da uzimanje vitamina A smanjuje rizik, dok konzumiranje hrane bogate masnoćama, posebno u djetinjstvu i adolescentnoj dobi, povećava rizik. Utvrđeno je i da zračenje grudnog koša u srednjim i visokim dozama prije četrdesete godine povećava rizik oboljevanja. Po nekim studijama lagano povišen rizik imaju i žene koje su izložene elektromagnetskom polju, kao i one žene koje se premalo kreću. Već duže vrijeme poznata je činjenica da žene kod kojih je biopsijom utvrđena dobroćudna bolest dojke imaju povećan rizik za subsekventni rak dojke. Međutim, kako je iznešeno u radu "Epidemiološki podaci o čimbenicima rizika raka dojke" autori dr. Hrabak Žerjavić i Marije Strnad iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, najnoviji dokazi ukazuju da su samo određene vrste dobroćudnih bolesti dojke povezani s povećanim rizikom. Do sada još nije potpuno utvrđen i podatak kojeg iznose neki znanstvenici, da na povećan rizik utječu i silikonski implantati. Iako se znanje o epidemiologiji raka dojke neprestano povećava, još uvijek nije moguće utvrditi sigurne mjere prevencije od te bolesti, navode stručnjaci. (Hina - Tatjana Kolak) (Hina) kt ds 161322 MET oct 96