ZAGREB, 12. listopada (Hina) - Pod pokroviteljstvom Nadbiskupije zagrebačke u organizaciji Katoličkog bogoslovnog fakulteta u subotu je u Hrvatskom odvjetničkom domu u Zagrebu nastavljen znanstveni skup u povodu pedesete obljetnice
sudskoga procesa nadbiskupu zagrebačkom, kardinalu Alojziju Stepincu.
ZAGREB, 12. listopada (Hina) - Pod pokroviteljstvom Nadbiskupije
zagrebačke u organizaciji Katoličkog bogoslovnog fakulteta u subotu je
u Hrvatskom odvjetničkom domu u Zagrebu nastavljen znanstveni skup u
povodu pedesete obljetnice sudskoga procesa nadbiskupu zagrebačkom,
kardinalu Alojziju Stepincu. #L#
Predsjednik Hrvatske odvjetničke komore Marijan Hanžeković istaknuo
je u pozdravnoj riječi da je Hrvatski odvjetnički dom pravo mjesto za
raspravo o suđenju kardinalu Stepincu. "U trenutku suđenja, Stepinac
je predstavljao Crkvu u Hrvata i u tom se procesu sudilo toj Crkvi.
Presuda koju je izdržavao dr. Stepinac bila je presuda Crkvi i
hrvatskom narodu", rekao je Hanžeković, posebno istaknuvši ulogu
Stepinčevih branitelja, dr. Ive Politea i dr. Natka Katičića. "Njihove
obrane i danas su nam uzor što se tiče stručnosti, držanja,
dostojanstva i hrabrosti kako branitelj treba zastupati", rekao je
Hanžeković.
Govoreći o revolucionarnom pravosuđu kao instrumentu političkog
progona, dr. Davor Krapac je postavio teoretski okvir za represivne
sustave i njihovo suđenje, u europskom i svjetskom kontekstu. Suđenje
dr. Stepincu nije bio prvi pokušaj primjene takvog represivnog modela,
koji je za cilj imao ne samo uništiti pojedinca već i zastrašiti
ostale, kazao je Krapac.
Takvi procesi počinju odmah nakon Francuske revolucije, a svoju
kulminaciju doživljavaju u boljševičkom i nacional-socijalističkom
sistemu, rekao je i dodao da je proces dr. Stepincu bio prvi nakon
rata, a slijedili su slični procesi u Mađarskoj, Češkoj, Poljskoj i
baltičkim zemljama.
Zaključio je da proces Stepincu i nije bio pravo suđenje, jer mu
nedostaju elementi suđenja. Bio je to ne samo progon Stepinca, Crkve,
već i cijelog hrvatskog naroda, istaknuo je dr. Krapac.
Krešimir Abel iznio je potankosti o pripremama za suđenje nadbiskupu
Stepincu i podizanje optužnice, istaknuvši kako takva optužnica može
postojati samo u jednom totalitarističkom sustavu, u kojem i pravo
slijepo služi potrebama tog sustava.
U svom izlaganju o samom procesu Stepincu do okončanja glavne
rasprave, Dražen Mijatović je ocijenio da protiv nadbiskupa Stepinca
nije proveden nikakav postupak, nego je sve to bila predstava, bez
pravnih temelja, u kojoj se znalo da će proces završiti osuđujućom
presudom. Stepinac, prema Mijatovićevim riječima, nije želio iznositi
svoju obranu, dajući na znanje da nema krivnje od koje bi se trebao
braniti.
Stepinac je u svojoj izjavi na suđenju kratko i britko iznio
neutemeljenost optužbi, jasno optuživši komunističku vlast za zločine
počinjene prema Crkvi. "Jasno je rekao da je pravi tužitelj
Komunistička partija, a da je njegova jedina krivnja što se nije htio
pokoriti toj partiji", istaknuo je Mijatović.
Matija Očić govorio je o donošenju presude nadbiskupu Stepincu i
njezinim odjecima u domaćoj i inozemnoj javnosti. Ta bi se presuda
prije mogla svrstati u propagandističke pamflete, nego među pravne
akte, smatra Očić.
Dodao je da je presuda izazvala strah među katoličkim pukom, a
protiv nje je ustao cijeli slobodni svijet. Papa je cijelo suđenje
Stepincu nazvao "prežalosnim", a Sveta je stolica iz redova Crkve
izopćila sve koji su sudjelovali u sudskom progonu kardinala Stepinca,
podsjetio je Očić.
Na simpoziju je pročitano i izlaganje dr. Lava Znidarčića koji je
svjedočio na suđenju i pomagao obranu nadbiskupa Stepinca, a koji zbog
bolesti osobno nije mogao prisustvovati skupu. Pročitan je i brzojav
koji je sa skupa upućen Svetom ocu, s zahvalom na uspješnoj operaciji
i usrdnim molitvama za njegovo zdravlje.
U raspravi koja je uslijedila, dr. Hrvoje Kačić kao jedan od
govornika pohvalio je organizatore skupa zbog potrebe da mladi
naraštaji doznaju istinu o kardinalu Stepincu. Podsjetio je na odluku
Sabora iz 1992. godine o rehabilitaciji kardinala Stepinca i svih
drugih stradalih redovnika i svećenika.
(Hina) rd ds
121632 MET oct 96
(Hina) rd ds