FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

DRUGI DAN SKUPA O SUĐENJU KARDINALU STEPINCU

Autor: ;RD;
ZAGREB, 12. listopada (Hina) - Pod pokroviteljstvom Nadbiskupije zagrebačke u organizaciji Katoličkog bogoslovnog fakulteta u subotu je u Hrvatskom odvjetničkom domu u Zagrebu nastavljen znanstveni skup u povodu pedesete obljetnice sudskoga procesa nadbiskupu zagrebačkom, kardinalu Alojziju Stepincu.
ZAGREB, 12. listopada (Hina) - Pod pokroviteljstvom Nadbiskupije zagrebačke u organizaciji Katoličkog bogoslovnog fakulteta u subotu je u Hrvatskom odvjetničkom domu u Zagrebu nastavljen znanstveni skup u povodu pedesete obljetnice sudskoga procesa nadbiskupu zagrebačkom, kardinalu Alojziju Stepincu. #L# Predsjednik Hrvatske odvjetničke komore Marijan Hanžeković istaknuo je u pozdravnoj riječi da je Hrvatski odvjetnički dom pravo mjesto za raspravo o suđenju kardinalu Stepincu. "U trenutku suđenja, Stepinac je predstavljao Crkvu u Hrvata i u tom se procesu sudilo toj Crkvi. Presuda koju je izdržavao dr. Stepinac bila je presuda Crkvi i hrvatskom narodu", rekao je Hanžeković, posebno istaknuvši ulogu Stepinčevih branitelja, dr. Ive Politea i dr. Natka Katičića. "Njihove obrane i danas su nam uzor što se tiče stručnosti, držanja, dostojanstva i hrabrosti kako branitelj treba zastupati", rekao je Hanžeković. Govoreći o revolucionarnom pravosuđu kao instrumentu političkog progona, dr. Davor Krapac je postavio teoretski okvir za represivne sustave i njihovo suđenje, u europskom i svjetskom kontekstu. Suđenje dr. Stepincu nije bio prvi pokušaj primjene takvog represivnog modela, koji je za cilj imao ne samo uništiti pojedinca već i zastrašiti ostale, kazao je Krapac. Takvi procesi počinju odmah nakon Francuske revolucije, a svoju kulminaciju doživljavaju u boljševičkom i nacional-socijalističkom sistemu, rekao je i dodao da je proces dr. Stepincu bio prvi nakon rata, a slijedili su slični procesi u Mađarskoj, Češkoj, Poljskoj i baltičkim zemljama. Zaključio je da proces Stepincu i nije bio pravo suđenje, jer mu nedostaju elementi suđenja. Bio je to ne samo progon Stepinca, Crkve, već i cijelog hrvatskog naroda, istaknuo je dr. Krapac. Krešimir Abel iznio je potankosti o pripremama za suđenje nadbiskupu Stepincu i podizanje optužnice, istaknuvši kako takva optužnica može postojati samo u jednom totalitarističkom sustavu, u kojem i pravo slijepo služi potrebama tog sustava. U svom izlaganju o samom procesu Stepincu do okončanja glavne rasprave, Dražen Mijatović je ocijenio da protiv nadbiskupa Stepinca nije proveden nikakav postupak, nego je sve to bila predstava, bez pravnih temelja, u kojoj se znalo da će proces završiti osuđujućom presudom. Stepinac, prema Mijatovićevim riječima, nije želio iznositi svoju obranu, dajući na znanje da nema krivnje od koje bi se trebao braniti. Stepinac je u svojoj izjavi na suđenju kratko i britko iznio neutemeljenost optužbi, jasno optuživši komunističku vlast za zločine počinjene prema Crkvi. "Jasno je rekao da je pravi tužitelj Komunistička partija, a da je njegova jedina krivnja što se nije htio pokoriti toj partiji", istaknuo je Mijatović. Matija Očić govorio je o donošenju presude nadbiskupu Stepincu i njezinim odjecima u domaćoj i inozemnoj javnosti. Ta bi se presuda prije mogla svrstati u propagandističke pamflete, nego među pravne akte, smatra Očić. Dodao je da je presuda izazvala strah među katoličkim pukom, a protiv nje je ustao cijeli slobodni svijet. Papa je cijelo suđenje Stepincu nazvao "prežalosnim", a Sveta je stolica iz redova Crkve izopćila sve koji su sudjelovali u sudskom progonu kardinala Stepinca, podsjetio je Očić. Na simpoziju je pročitano i izlaganje dr. Lava Znidarčića koji je svjedočio na suđenju i pomagao obranu nadbiskupa Stepinca, a koji zbog bolesti osobno nije mogao prisustvovati skupu. Pročitan je i brzojav koji je sa skupa upućen Svetom ocu, s zahvalom na uspješnoj operaciji i usrdnim molitvama za njegovo zdravlje. U raspravi koja je uslijedila, dr. Hrvoje Kačić kao jedan od govornika pohvalio je organizatore skupa zbog potrebe da mladi naraštaji doznaju istinu o kardinalu Stepincu. Podsjetio je na odluku Sabora iz 1992. godine o rehabilitaciji kardinala Stepinca i svih drugih stradalih redovnika i svećenika. (Hina) rd ds 121632 MET oct 96

(Hina) rd ds

An unhandled error has occurred. Reload 🗙