ZAGREB, 12. listopada (Hina) ZAGREB - Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske dr. Mate Granić primio je u petak pomoćnicu američkog državnog tajnika za populaciju, izbjeglice i migracije Phillys Oakley
(Filis Oukli). Razgovorima je, prema priopćenju Ministarstva vanjskih poslova, bio nazočan i zamjenik predstojnika Vladina Ureda za prognanike i izbjeglice Lovre Pejaković. Ministar Granić upoznao je gospođu Oakley s problemima zbrinjavanja i povratka prognanika i izbjeglica iz Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Republika Hrvatska u ovom trenutku zbrinjava 180.000 prognanika i 167.000 izbjeglica iz Bosne i Hercegovine za čije se potrebe izdvajaju velika sredstva u državnom proračunu, rekao je hrvatski ministar posebice naglasivši potrebu što skorije reintegracije hrvatskog Podunavlja kako bi se prognanici što prije mogli vratiti svojim domovima. ZAGREB - Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske dr. Mate Granić primio je u petak državnog tajnika za europske poslove u Ministarstvu vanjskih poslova Portugala Francisca Seixasa da Costu koji je na proputovanju regijom, priopćilo je Ministarstvo vanjskih poslova RH. Ministar Granić je upoznao gosta s trenutnim stanjem u Republici Hrvatskoj i regiji naglašavajući da je ulazak u euroatlantske integracije strateško opredjeljenje Republike Hrvatske, kao srednjoeuropske i mediteranske zemlje. Hrvatski ministar i portugalski državni tajnik su ocijenili da su odnosi između dvaju
ZAGREB, 12. listopada (Hina)
ZAGREB - Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Republike
Hrvatske dr. Mate Granić primio je u petak pomoćnicu američkog državnog
tajnika za populaciju, izbjeglice i migracije Phillys Oakley (Filis
Oukli). Razgovorima je, prema priopćenju Ministarstva vanjskih
poslova, bio nazočan i zamjenik predstojnika Vladina Ureda za
prognanike i izbjeglice Lovre Pejaković.
Ministar Granić upoznao je gospođu Oakley s problemima zbrinjavanja i
povratka prognanika i izbjeglica iz Republike Hrvatske i Bosne i
Hercegovine. Republika Hrvatska u ovom trenutku zbrinjava 180.000
prognanika i 167.000 izbjeglica iz Bosne i Hercegovine za čije se
potrebe izdvajaju velika sredstva u državnom proračunu, rekao je
hrvatski ministar posebice naglasivši potrebu što skorije
reintegracije hrvatskog Podunavlja kako bi se prognanici što prije
mogli vratiti svojim domovima.
ZAGREB - Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Republike
Hrvatske dr. Mate Granić primio je u petak državnog tajnika za europske
poslove u Ministarstvu vanjskih poslova Portugala Francisca Seixasa da
Costu koji je na proputovanju regijom, priopćilo je Ministarstvo
vanjskih poslova RH.
Ministar Granić je upoznao gosta s trenutnim stanjem u Republici
Hrvatskoj i regiji naglašavajući da je ulazak u euroatlantske
integracije strateško opredjeljenje Republike Hrvatske, kao
srednjoeuropske i mediteranske zemlje.
Hrvatski ministar i portugalski državni tajnik su ocijenili da su
odnosi između dvaju mediteranskih država vrlo dobri i bez otvorenih
pitanja te da postoje velike mogućnosti za njihovo daljnje
unaprjeđenje na svim razinama.
ZAGREB - Potpredsjednik hrvatske Vlade dr. Ivica Kostović primio je u
petak u Zagrebu pomoćnicu državnog tajnika SAD za populaciju,
izbjeglice i migracije Phyllis Oakley (Filis Oukli).
Prema riječima dr. Kostovića, pomoćnica državnog tajnika SAD za
populaciju, izbjeglice i migracije Phyllis Oakley izvijestila je
hrvatsku Vladu o američkoj misiji u BiH, gdje SAD pomažu posebni
program UN-ovog Visokog povjereništva za izbjeglice (UNHCR) koji bi
trebao olakšati povratak izbjeglih osoba.
Pomoćnica američkog državnog tajnika također je izrazila zadovoljstvo
uspješnim djelovanjem hrvatske Vlade na smanjivanju velikog broja
izbjeglica i prognanika.
ZAGREB - Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Republike
Hrvatske dr. Mate Granić primio je u petak posebnog izaslanika EU za
Mostar sir Martina Garroda, priopćilo je Ministarstvo vanjskih poslova
RH.
Sir Garrod je zahvalio ministru Graniću na pomoći koju je Republike
Hrvatska pružila u rješavanju postizborne krize i u stabilizaciji
ukupnog stanja u Mostaru te u provedbi Sporazuma o prihvaćanju
zajedničke akcije u Mostaru. Ukazao je i na određene incidente koji ne
umanjuju značaj postignutog napretka koji vodi prema punoj
stabilizaciji stanja u Mostaru.
ANTALYA - Sedma antolijska konferencija o sigurnosti i suradnji u
Europi, u organizaciji Atlantskog vijeća Turske, počela je u petak
dvodnevni rad u turskom turističkom središtu Antalyi. Na skupu koji
okuplja dužnosnike NATO-saveza, predstavnike ministarstava vanjskih
poslova europskih zemalja i visoke vojne dužnosnike, raspravlja se o
elementima i novim načinima sigurnosnog sustava u Europi. Prvog dana
sastanka, savjetnik turskog predsjednika Nezihi Cakar u uvodnoj je
riječi istaknuo, govoreći o stanju u BiH, kako je osobito važno
"jačati bošnjačko-hrvatsku federaciju". Prvog dana konferencije
nazočnima se obratila i predsjednica Županijskog doma hrvatskog Sabora
dr. Katica Ivanišević. Na dvodnevnom neformalnom zasjedanju sudionici
će se pozabaviti i pitanjima širenja NATO-a na istok, kako bi
dogovorili funkcioniranje sigurnosnih sustava unutar Europe i to na
relaciji EU-NATO-WEU (Zapadnoeuropska unija). Konferencija se
nastavlja i u subotu.
WASHINGTON - Pomoćnik američkoga državnog tajnika John Kornblum preko
vikenda će razgovarati s vodstvom bosanskih Srba na Palama, kao i s
predsjednikom Predsjedništva BiH Alijom Izetbegovićem i predsjednikom
Federacije biH Krešimirom Zubakom kako bi "pokušao potaknuti napredak
u osnivanju novih nacionalnih institucija", rekao je u petak u
Washingtonu glasnogovornik State Departmenta Nicholas Burns.
On je dodao da je sastanak Kontaktne skupine koji je u četvrtak
održan u Londonu potvrdio stajalište SAD, Britanije i drugih članica
da će se bosanski Srbi, ako ne bi ispunili daytonske obveze, izložiti
daljnjoj izolaciji međunarodne zajednice.
Burns je kazao da SAD nije "isključila mogućnost povratka sankcijama u
Vijeću sigurnosti UN-a".
BANJA LUKA - Predsjednica Republike Srpske Biljana Plavšić ocijenila
je u petak da su "uvjeti za održavanje općinskih izbora gotovo
nemogući".
Po završetku razgovora u Banjoj Luci sa šefom misije Organizacije za
sigurnost i suradnju u Europi Robertom Frowickom, Biljana Plavšić je
sadašnje stanje na terenu ocijenila "vrlo lošim".
"Uvjeti su bili mnogo bolji za izbore 14. rujna", izjavila je ona,
spominjući napose incidente što su se zadnjih dana zbili u tri sela u
istočnoj BiH, gdje se nekoliko stotina Muslimana vratilo u svoje
domove.
"Ako se nastavi nasilan i ilegalni postupak ponovnog naseljavanja
Republike Srpske, uvjeti za održavanje lokalnih izbora neće biti
ispunjeni", dodala je ona.
SARAJEVO- Vlasti BiH u petak su kritizirale ponašanje ruskih postrojba
u sastavu višenacionalnih mirovnih snaga NATO-a (IFOR) zaduženog za
nadzor stanja u nekoliko sela u srpskoj zoni u koja su se vratile
muslimanske izbjeglice.
"Nismo zadovoljni stajalištem ruskih postrojbi i najbolje bi rješenje
bilo pridružiti im, pri obavljanju njihove zadaće, vojnike iz drugih
kontingenata IFOR-a", izjavio je na konferenciji za novinare u Sarajevu
Amir Hadžiomeragić, šef vladina odbora zaduženog za odnose s IFOR-om.
ZVORNIK - Dva stanovnika sela Jusići u istočnoj Bosni, koje je uhitila
srpska policija, oslobođena su u petak uvečer u Zvorniku. #L#
Treći uhićeni Musliman, kojeg je u petak uhitila policija Republike
Srpske, oslobođen je u petak poslije podne.
U selo Jusići, koje se nalazi u srpskoj zoni, vratili su se Muslimani
koji su u njemu živjeli prije rata, pri čemu je došlo do sukoba sa
srpskom policijom. U petak se zbio i incident između ophodnje IFOR-a i
srpske policije koja je prijetila jednom američkom časniku za vezu i
dvojici drugih članova ophodnje IFOR-a.
OSLO - Nobelova nagrada za mir za 1996. godinu dodijeljena je mgsr.
Carlosu Filipeu Ximenesu Belu (Karloš Filipe Šimeneš Belo), katoličkom
biskupu iz Istočnog Timora, i Joseu Ramosu Horti (Žoze Ramoš Orta), za
njihov doprinos "pravednom i mirnom rješenju" sukoba na području koje
je pripojila Indonezija, objavio je Norveški odbor za dodjelu
Nobelove nagrade za mir.
Msgr. Belo (48), katolički biskup iz Dilija, glavnoga grada Istočnog
Timora, osudio je okupaciju indonezijskih postrojba te bivše
portugalske kolonije koju je Džakarta jednostrano pripojila 1976.
godine.
Ramos Horta je od 1975. godine "glavni međunarodni predstavnik za
novinstvo za Istočni Timor".
PARIZ - Ured francuskog premijera Alaina Juppea (Alen Žipe) u petak je
"vrlo kategorično" opovrgao glasine o njegovoj ostavci.
Glasnogovornik Juppeova ureda objavi je to priopćenje nakon glasina
koje su se mogle čuti na francuskoj burzi.
LJUBLJANA - Predsjednik slovenske Vlade dr. Janez Drnovšek upozorio je
parlament, političke stranke i sindikate da država treba političku
stabilnost unatoč predizbornoj kampanji koja je upravo počela, te da
njegova vlada i u prijelaznom razdoblju do formiranja novog parlamenta
i nove vlade namjerava na to djelovati.
Drnovšek je zato na konferenciji za novinare u petak pozvao sindikate
da odustanu od svojih prijetnji općim štrajkom i pristanu na nov
prijedlog Gospodarske komore prema kojem bi odredbe o plaćama iz
kolektivnog ugovora vrijedile do kraja godine.
CAPETOWN - Američki državni tajnik Warren Christopher stigao je u
petak navečer u dvodnevni posjet Capetownu čiji je cilj razmotriti
načine spriječavanja sukoba u Africi. #L#
Christopera bi u subotu trebao primiti predsjednik Nelson Mandela, a
južnoafričkoj vladi američki će državni tajnik podnijeti izvješće o
svojim razgovorima u Tanzaniji s čelnicima te zemlje, Ugande i
Kenije, o stanju u Burundiju.
Jedna od tema bit će i Afričke snage za krizne situacije čije
stvaranje državni tajnik želi promicati na svojoj turneji po pet
afričkih zemalja.
Christopher je već posjetio Mali, Etiopiju i Tanzaniju, a nakon
Južnoafričke Republike uputit će se u posjet Angoli.
PRAG - Češki je parlament u petak prihvatio odluku kojom se vladi
zabranjuje da dekretom vrati crkvena dobra konfiscirana u doba
komunističkog režima.
Prihvaćena sa 101 glasom od ukupno 197 zastupnika, odluka koju je
predložio socijal-demokrat Miloš Zeman dobila je potporu komunističkih
i republikanskih (krajnja desnica) zastupnika.
Manjinska vlada desnog centra razmatrala je mogućnost povrata češkim
crkvama, posebice katoličkoj, oko 175.000 hektara šuma i nekoliko
stotina zgrada, što su ih komunisti nacionalizirali nakon dolaska na
vlast godine 1948.
MINSK - Bjeloruski predsjednik Aleksander Lukašenko najavio je da će
"izravno zatražiti mišljenje naroda" nakon što u parlamentu nije dobio
podršku za održavanje referenduma kojim bi njegov mandat bio produljen
na 10 godina.
Referendum bi se trebao održati 7. studenoga. Lukašenko je zatražio
10-godišnji predsjednički mandat, što je izazvalo žestoku kritiku
bjeloruskih parlamentaraca.
RIM - Papa Ivan Pavao Drugi nema povišenu temperaturu, često ustaje iz
kreveta, prima posjete i općenito se vrlo dobro oporavlja nakon
operacije slijepog crijeva, kaže se u trećem liječničkom biltenu
obznanjenom u petak u rimskoj bolnici "Gemelli". Papa je prošli utorak
operiran, a bolnicu bi mogao napustiti u ponedjeljak ili najkasnije u
utorak. Oporavak Ivana Pavla II. nakon uklanjanja upaljenoga slijepog
crijeva napreduje odlično i on već, kako navode vatikanski izvori,
priprema nove obveze, pa čak i putovanja. Njegovi suradnici kažu da su
Ivana Pavla II. sada vidjeli znatno jačeg nego što je bio prije ulaska
u bolnicu.
OSLO - Izraelsko-palestinski mirovni proces je "ranjen", ali nije
"mrtav" i nijedna ga vlada neće moći zaustaviti, kazao je bivši
izraelski premijer Shimon Peres novinaru norveškog lista Aftenposten.
On je optužio vladu Benjamnina Netanyahua za stvaranje "atmosfere
sumnjičavosti i netrpeljivosti". "On je uzrok početka palestinskih
demonstracija" u rujnu, kazao je Peres. "Nijedna vlada ili političar
ne mogu zaustaviti tijek povijesti, oni samo mogu hiniti da su to
učinili", kazao je Peres dodajući kako je po njegovu mišljenju
"mirovni proces ranjen, ali nije mrtav".
WELLINGTON - Prvi opći izbori na Novom Zelandu organizirani prema
proporcionalnom sustavu započeli su u subotu ujutro kad su se otvorila
birališta širom zemlje. #L#
Glasači mogu birati između 21 stranke, a istraživanja javnog
mišljenja provedena prije izbora pokazuju da će se u vodećem položaju
naći vladajuća konzervativna Nacionalna stranka i Laburistička stranka
lijevog centra.
Birači, kojih ima oko dva i pol milijuna, trebaju izabrati 120
zastupnika.
(Hina) dr maš
120549 MET oct 96
(Hina) dr maš