LJUBLJANA, 11. listopada (Hina-Luka Fiamengo) - Nedavna afera sa slabo plaćenim beračima grožđa iz Hrvatske koje unajmljuju slovenski vinogradari, ponovno je ovih dana u Sloveniji aktualizirala problem tzv. sive ekonomije, odnosno
rada na crno, na koji se ne plaćaju porezi, ali ga država, suočena s preko 120.000 nezaposlenih, po nekim tumačenjima mora tolerirati kako bi izbjegla socijalne napetosti.
LJUBLJANA, 11. listopada (Hina-Luka Fiamengo) - Nedavna afera sa slabo
plaćenim beračima grožđa iz Hrvatske koje unajmljuju slovenski
vinogradari, ponovno je ovih dana u Sloveniji aktualizirala problem
tzv. sive ekonomije, odnosno rada na crno, na koji se ne plaćaju
porezi, ali ga država, suočena s preko 120.000 nezaposlenih, po nekim
tumačenjima mora tolerirati kako bi izbjegla socijalne napetosti. #L#
Problem ne predstavljaju samo stranci - sezonski berači grožđa i
hmelja iz Hrvatske, građevinski pečalbari s Kosova, "dame za zabavu"
iz Ukrajine. Studija koju je izradila Slovenska obrtnička komora tvrdi
da je 1993. godine dohodak od neprijavljenih gospodarskih djelatnosti
iznosio između 240 i 305 milijardi tolara. U Sloveniji se stalno ili
povremeno radom na crno bavi 240.000 ljudi, a broj potencijalnih
kandidata koji će u tome naći jedinu egzistenciju dvostruko je veći.
Legalizacijom rada na crno dobilo bi se, tvrdi ljubljanski Institut
za ekonomska istraživanja, najmanje 40.000 novih radnih mjesta, ali
onda bi poslodavci morali plaćati doprinose čije je izbjegavanje
zapravo i glavni razlog tako raširene podzemne ekonomije u državi u
kojoj je još prije desetak godina radno mjesto bilo gotovo zakonom
zajamčeno.
Slovenski su obrtnici nedavno, prilikom svojeg sajma u Celju, od
premijera Janeza Drnovšeka zahtijevali da što prije u parlamentarnu
raspravu dade njihov prijedlog zakona kojim bi se rad na crno zabranio
ili barem ograničio, no Drnovšek je svjestan da se to ne može riješiti
dekretom. 'Obrtnički' prijedlog bi iz legalne ekonomske djelatnosti
isključio samo oporezivanje dobrosusjedske pomoći i humanitarnog rada,
no pitanje je kako to provesti, s obzirom na - kako upozoravaju oni
koji imaju iskustva s majstorima i onima koji se poslom bave legalno -
najčešće loša iskustva prema kojima se, primjerice, usluga ili rad
napravljen bez izdavanja računa nude "20 posto jeftinije".
Slovenski obrtnici odbacuju te i slične argumente, kao i podatke da
se i u Njemačkoj radom na crno godišnje okrene više od 200 milijardi
maraka. Problem, kažu oni, postaje sve kritičniji. Rad na crno u
posljednje tri godine prema njihovim je podacima porastao s oko 20 na
čak 25 posto društvenog bruto proizvoda i zato stvar, kako smatraju,
zahtijeva hitnu akciju.
(Hina) fl br
111339 MET oct 96
(Hina) fl br