HRVATSKA ZA OBNOVU IZDVAJA DVIJE MILIJARDE KUNA GODIŠNJE

Piše: Snježana KOBEŠĆAK ŠIBENIK, 11. listopada (Hina) - Hrvatska za obnovu svojih ratom porušenih područja troši dvije milijarde kuna godišnje, ali bez veće strane pomoći koja je do sada bila neznatna, problem obnove i povratka prognanika neće moći biti brzo riješen. #L# Rat je ostavio 147.000 razrušenih kuća, dok je istodobno 700 poduzeća prestalo raditi. Prema podacima Ministarstva razvitka i obnove, od planiranih 50 tisuća Hrvatska je do sada uspjela obnoviti 20 tisuća domova omogućivši povratak za 70 tisuća ljudi. Od nekadašnjeg broja 700 tisuća prognanika i izbjeglica o kojima se Hrvatska morala brinuti, broj se prema podacima Ureda za prognanike i izbjeglice od 1. lipnja ove godine spustio na 200 tisuća prognanika i 180 tisuća izbjeglica. Ipak, to znači da još mnogi čekaju na povratak. Područje oslobođeno nakon "Oluja" pusta su i razrušena za njihovu obnovu i vraćanje u život potrebna su velika sredstva. Do sada, u obnovi Hrvatske, međunarodna je zajednica sudjelovala manje od 1 posto, upozorio je nedavno ministar razvitka i obnove dr Jure Radić. Premijer Zlatko Mateša izjavio je kako od ukupnog godišnjeg državnog proračuna koji iznosi 32 milijarde kuna, Hrvatska na obnovu ratom porušenih područja troši 10 posto. Procjenjujući kolika bi pomoć Hrvatskoj trebala za obnovu najosnovijeg, on je rekao kako bi se s milijardom dolara problem prognanika mogao riješiti u roku od dvije godine. Ali strana pomoć ne stiže, već samo obećanja, žali se hrvatski premijer. S ciljem oporavka ratom porušenih područja, u Hrvatskoj je u travnju otvoren Ured Programa za razvoj Ujedinjenih Naroda (UNDP). Za sada raspolaže sa skromnim sredstvima - 300 tisuća dolara godišnje, ali prema riječima šefa Ureda UNDP-a u Zagrebu Filipa Marušića taj bi iznos trebao služiti samo kao početni kapital koji bi privukao druge financijere. Budući da je zamišljen kao zajednički projekt UNDP-a po lokalnim vlastima ova organizacija posebnu pažnju pridaje zajedničkom procjenjivanju potreba s lokalnim stanovništvom. UNDP je već započeo prvi pilot projekt u Šibenskoj županiji a vođa misije Denis van Dam namjerava u sljedeća tri mjeseca napraviti pripreme regionalnog programa za tu županiju. Pripreme uključuju procjenu budžeta potrebnog za obnovu osnovnih gospodarskih aktivnosti u regiji, sakupljanje statističkih podataka o mogućnostima razvoja turizma te traženje partnera koji bi sudjelovali u razminiravanju područja. "Kontaktirali smo već Europsku uniju i različite vlade glede pomoći u obnovi ali su nam rekli: 'možda smo zainteresirani, ali nam prvo donesite plan', rekao je Van Dam dodavši kako gruba procjena sredstava potrebnih za podmirenje osnovnih potreba u Šibenskoj županiji iznosi 40 do 80 milijuna dolara dok bi za provedbu plana obnove trebalo tri godine. Pod "osnovnim potrebama" Van Dam podrazumijeva obnovu škola, zdravstvenih ustanova, stanova te ulaganja u manja poduzeća i izgradnju manjih puteva infrastrukture. "Ceste ili telefonske linije nemamo u vidu jer to je vrlo skupo i njih će osigurati hrvatska Vlada", rekao je Van Dam. Pomoć malim poduzećima u regiji važno je kako bi se tzv. "urbanim prognanicima" koji nisu imali poljoprivredna dobra osigurala mogućnost zaposlenja naglašava Van Dam. Podršku malim i srednjim poduzetnicima da investiraju u ratom porušena područja dala je i hrvatska Vlada kada je ovog proljeća donijela Zakon o područjima od posebne državne skrbi kojim se budućim naseljenicima siromašnih područja daju povlastice pri oporezivanju dobiti, dohotka, prometa nekretninama te carinske povlastice. Premijer Mateša naglašava kako je glavni cilj ovog zakona razvoj poduzetništva i odvlačenje kapitala koji se skoncentrirao na sjeveru zemlje. Šef projetka UNDP-a u Šibeniku istaknuo je kako poseban problem predstavljaju mine položene duž nekadašnje linije sukoba, upozoravajući da troškovi razminiravanja, koji uključuju i skupinu od 30-tak stručnjaka za tu djelatnost, dnevno iznose 8000 dolara. Procjenjuje se da je oko Skradina, dijela Šibenske županije u kojem je problem mina najizraženiji, položeno oko 15 do 18 tisuća mina. Početkom studenog UNDP će započeti sličan projekt u Pakracu, a u planu ima i djelovanje na području istočne Slavonije. (Hina) sk sv 110832 MET oct 96