ZASTUPNIČKI DOM O IZVJEŠĆU O STANJU POSLOVNOG BANKARSTVA

ZAGREB, 10. listopada (Hina) - Zastupnički dom hrvatskog Sabora završio je danas raspravu o Izvješću o stanju poslovnog bankarstva, koje je - po podacima za 1995. - sačinila hrvatska Vlada. Preporuku da se Izvješće prihvati, Domu je uputio Odbor za financije i državni proračun, koji ujedno upućuje i poticaj Narodnoj banci Hrvatske (NBH) da razmotri izmjeni pri obveznom deponiranju dijela nove devizne štednje u inozemstvu kako bi se ta štednja iskoristila za razvoj hrvatskog gospodarstva, izvijestio je dr. Đuro Njavro. #L# U ime Kluba HSS-a Marinko Filipović je ocijenio da je hrvatski bankarski sustav "bolestan, ali da u zadnje vrijeme pokazuje pozitivni trend", odnosno određene pomake na bolje. Filipović naglašava da se poslovno bankarstvo ne može odvojiti od stanja u gospodarstvu, pri čemu zamjera što Vlada nije do sada dostavila strategiju gospodarskog razvitka. Potreba poticanja obrtništva, malog poduzetništva, a ne davanje kredita "podobnima i bliskima vlasti", po Filipoviću su temelj problema u poslovnom bankarstvu. On drži da što prije treba ići na sanaciju bankarskog sustava, te ukazuje na potrebu smanjenja kamatnih stopa. Na niz je problema bankarskog sustava, u ime Kluba HSLS-a upozorio Ivan Herak, koji smatra i da je posljednjih godina provedeno nekoliko "tihih sanacija banaka", primjerice pretvaranjem stare devizne štednje u državni dug, te omogućavanjem da se sporna potraživanja banaka pretvore u vlasničke udjele. Za HSLS je apsolutno neprihvatljiva vlasnička struktura banaka, kazao je Herak. Ocijenio je nonsensom da su s jedne strane poslovne banke dioničari gospodarskih subjekata, a s druge su strane ti gospodarski subjeki dioničari poslovnih banaka. Herak upozorava i na razlike u prošlogodišnjoj bilanci, jer su poslovne banke iskazale dobit (od 548 milijuna kuna) dok su revizorske kuće na razini bankarskog sustava iskazale gubitak. Klub HSLS-a, zaključio je, ne može podržati Izvješće. Nasuprot njemu, dr. Đuro Njavro u ime Kluba HDZ-a Izvješću daje podršku, uz ostalo ocjenjujući da je najbolji znak da su hrvatsko bankarstvo i financije "iz vremena rasapa došlo u pozitivno razdoblje" i povjerenje građana u banke (što pokazuje rast deviznih depozita) te povjerenje koje u njega imaju svjetske financijske institucije. Ima pozitivnih rezultata i u privatizaciji banaka, kazao je Njavro pozivajući na poticanje domaće štednje i time povjerenja u hrvatske banke. Dr. Njavro je posebno ukazao na potrebu pažljivog nadzora daljnjeg zaduživanja u inozemstvu. Napomenuo je a je od ukupno oko 4,5 milijardi dolara hrvatskog duga čak 90 posto hrvatski preuzeti dug bivše države, a da je samo oko 500 milijuna zaduženje posljednjih šest godina. Stanje u poslovnom bankarstvu odraz je stanja u gospodarstvu, ali i nasljeđa, u upravi banaka ne bi trebali biti značajni dužnici, istaknuto je u kraćoj raspravi. S takvim se ocjenama složio Joško Kovač (HSS) koji je ukazao na važnost konkurentnih kamata, što bi trebao biti najveći impuls za bankarstvo. Na pad kamatnih stopa na međubankarskom tržištu sa 29,5 na osam posto, ukazao je Damir Kajin (IDS) kazavši da je tome, uz ostalo, pridonjela i sanacija banaka. Osvrćući na primjedbe o vlasničkoj strukturi, Ivan Kolak (HDZ) je kazao da je država od ukupno 53 banke većinski vlasnik u njih 14, dok su ostale su ostale u najvećoj mjeri privatizirane. (Hina) bm/bn sp 101938 MET oct 96