ZAGREB, 10. listopada (Hina) - Protekli rujan u Hrvatskoj toliko je iznenadio hladnoćom, kišovitošću, manjkom sunčanih sati i drugim klimatološkim obilježjima da bi njegov "statistički robot" mogao navesti da se radi o rujanskim
mjerenjima u nekoj od nordijskih zemalja ili u najmanju ruku o hrvatskom mjesecu studenom iz nešto "sretnijih godina".
ZAGREB, 10. listopada (Hina) - Protekli rujan u Hrvatskoj toliko je
iznenadio hladnoćom, kišovitošću, manjkom sunčanih sati i drugim
klimatološkim obilježjima da bi njegov "statistički robot" mogao
navesti da se radi o rujanskim mjerenjima u nekoj od nordijskih
zemalja ili u najmanju ruku o hrvatskom mjesecu studenom iz nešto
"sretnijih godina". #L#
Podaci koji se prikupljaju u Državnom hidrometeorološkom zavodu RH iz
svih hrvatskih meteoroloških postaja te podvrgavaju statističkim
raščlambama i usporedbama s prosjekom za promatrani mjesec u razdoblju
od 1961. do 1990. omogućili su zaključak da tako hladan rujan, sa
srednjom temeperaturom od 13,8 stupnjeva, nije zabilježen od 1931., a
po prosječnoj mjesečnoj naoblaci (17 oblačnih dana), samo je bio
"jači" rujan 1912.
Ovogodišnji rujan na najvećem dijelu Hrvatske ocijenjen je "ekstremno
hladnim". Najnegativniju s ljestvice od 7 mogućih opisnih ocjena
klimatolozi su dali najvećem dijelu kopnene Hrvatske te srednjem i
južnom dijelu Dalmacije s otocima. Ostala područja Hrvatske, uski
pojas od Pazina s jednim krakom do Zadra a drugim preko Ogulina do
Županje, dobili su jedva nešto bolju ocjenu: "vrlo hladno".
Negativna odstupanja iznosila su od -3,9 stupnjeva Celzija na
Zavižanu, preko -3,8 u Kninu i -,3,2 Griču (Zagreb) do najmanjeg
odstupanja od -2,3 stupnja Celzija u Zadru.
Raščlamba količine oborina za rujan također upozorava na iznimna
odstupanja. Velik dio Hrvatske, Slavonija, Baranja, šire područje
Zagreba te Splita s otocima do Hvara, ocijenjen je "ekstremno kišnim".
Zbog jasnije slike tih prilika treba spomenuti da je u Daruvaru tog
mjeseca palo trostruko više oborina, u Osijeku, Splitu i Hvaru 2,5
puta više, a u Sisku dvostruko više od uobičajene količine! U Zagrebu
je u rujnu pala četvrtina ukupnih godišnjih oborina, kazala je Marina
Mileta-Čikoš iz Klimatološko-meteorološkog sektora Zavoda.
Južni dio Dalmacije, Gorski kotar, Lika i kninsko područje označeni
su "vrlo kišnim", a sjeverni i djelomice sjeverni jadran "kišnim".
Podučje Istre i Rijeke jedini su ostali u oborinskom pogledu
"normalni".
U cijeloj Hrvatskoj zabilježen je znatno manji broj sunčanih sati:
Osijeku je nedostajalo 90,8 sati od prosjeka, a Zadru, koji je inače
bio najsunčaniji, nedostajala su još 52,1 sata do prosjeka.
Srednjomjesečna naoblaka u rujnu također je bila rekordno visoka,
posvuda veća od uobičajene. Najviše oblaka bilo je u Daruvaru, što su
meteorolozi brojčano izrazili "plus 3,2" (pokrivenost neba oblacima
bila je za 3,2 desetine neba veća nego prosječnih rujana).
Navedeni podaci, osobito kada se uzme u obzir da su sve mjesečne
analize počevši od srpnja '96., pokazivala negativna klimatološka
odstupanja, daju za pravo meteorološkoj postavci da se klima sve
izraženije kreće u oblicima vremenskih anomalija. Što bi se
jednostavnije reklo: više nema "normalna" vremena.
Pomoćnik ravnatelja u Zavodu Zvonimir Katušin slaže se da regionalne
analize klime sasvim sigurno upućuju na takav zaključak, ali dodaje da
bi podaci dobiveni iz svih regija na Zemlji mogli utjecati da konačan
ishod klime bude u okviru prosječnih vrijednosti. Istina, 1992. i
1993. temperatura na Zemlji bila je niža od uobičajene, na što su
utjecale velike erupcije vulkana.
(Hina) li mc
101301 MET oct 96
(Hina) li mc