KONFERENCIJA ZA NOVINSTVO U NBH-A

1. Konferencija za novinstvo u NBH-a 2. Vlada RH: O pretvorbi društvenih sredstava bivših DPO 1. Konferencija za novinstvo u NBH-a Po izvješću NBH o kretanjima u prvih osam mjeseci ove godine, vidljivo je da bi inflacija u ovoj godini trebala biti niža nego 1995., da je nastavljena tendencija oživljavanja industrijske proizvodnje, turizma, prometa i usluga, stabilnost valute i tečaja, trend pada kamatnih stopa, niski deficit platne bilance, te da se može za 1996. očekivati realan gospodarski rast od sedam posto, odnosno nominalno deset posto. To je na današnjoj konferenciji za novinare istaknuo guverner NBH dr. Marko Škreb. Uz rezultate boravka hrvatskog izaslanstva na 51. sjednici skupštine MMF-a i Svjetske banke u Washingtonu, bilo je riječi i o trogodišnjici stabilizacijskog programa te odlukama s jučerašnjeg Savjeta NBH. Hrvatska uživa respektabilno mjesto u Međunarodnom monetarnom fondu i Svjetskoj banci, a zbog postignutih rezultata u trogodišnjoj primjeni stabilizacijskog programa i održanju stabilnosti, Hrvatska se uzima kao primjer zemlje koja se uspješno uključuje u međunarodni financijski sustav, rekao je zamjenik guvernera Zdravko Rogić. On je kazao da je u Washingtonu razgovarano o novim aranžmanima i zajmovima s MMF-om i SB-m, te da će se razgovori s dužnosicima SB-a nastaviti već ovog mjeseca u Zagrebu, a početkom prosinca bi u Zagreb trebala doputovati misija MMF-a na završne pregovore o trogodišnjem aranžmanu. Tada će se, kako se očekuje, potpisati i pismo namjere, a početkom 1997. sporazum bi trebao biti i zaključen. Hrvatska je spomenuta i kao jedna od 37 zemalja, od 180 članica, koja se uklopila u svjetske standarde otvorenosti osnovnim podacima. Rogić je izvijestio i o sastanku guvernera središnjih banaka BiH, Slovenije, Makedonije i Hrvatske o pitanju članstva i dijela zaliha u Međunarodnoj banci za obračune (BIS). Ponovno predstavnika SRJ nije bilo, a ostale države podupiru koncept podjele zlata vrijednog oko 550-600 milijuna dolara, te članstva u BIS-u, sukladno ključu za MMF. Trogodišnjica stabilizacijskog programa Podsjetivši da se ovih dana navršava trogodišnjica stabilizacijskog programa, guverner Škreb je iskazao zadovljstvo ostvarenjem ukupne stabilnosti. Podaci govore da će inflacija u 1996. biti niža nego lani, a postoje vrlo dobre indikacije da gospodarski rast u ovoj godini bude realno oko sedam posto. Hrvatska zadovoljava tri od četiri maastrichtska kriterija za europsku monetarnu uniju, pri čemu je kod četvrtog, kamatnih stopa, vidljiv silazni trend. Cilj je i dalje makroekonomska stabilnost i stabilnost gospodarstva, niska inflacija i plivajući tečaj, ubrzano restrukturiranje, posebice bankarskog sektora, kazao je Škreb ističući da se ni u trogodišnjoj projekciji monetarnih kretanja od 1997. do 1999. ne predviđaju nikakve velike promjene u novčanoj politici. Smanjena stopa obvezne rezerve Savjet NBH donio je odluku o smanjenju stope obvezne zalihe za 1,1 posto i ona sada iznosi 35,85 posto. U skladu s okolnostima, najavio je viceguverner Martić, taj bi se trend trebao nastaviti, a očekuju se izmjene i kod redeponiranja nove devizne štednje. Na upit o sanaciji i restrukturiranju Privredne banke Zagreb d.d., guverner Škreb je naglasio da je otvoren postupak ekonomske ocjene i vrednovanja modela sanacije i restrukturiranja, a trebao bi biti završen do sredine studenoga, nakon čega Vlada treba donijeti daljnje odluke. Što se pak tiče nekih najava odmrzavanja 'stare devizne štednje', ta se mogućnost samo razmatra i ispituju mogući monetarni učinci, kazao je Škreb. Govoreći o kreditnom rejtingu Hrvatske, koji se utvrđuje, guverner NBH je istaknuo da je zasad teško išta prognozirati. Na upit o bruto društvenom proizvodu, dr. Škreb je kazao da se on procjenjuje na 100 milijardi kuna za 1996., pri čemu treba imati na umu da postoje indikacije i da je viši. 2. Vlada RH: O pretvorbi društvenih sredstava bivših DPO Vlada je sa današnje sjednice u saborsku proceduru uputila Prijedlog zakona o pretvorbi društvenih sredstava bivših društveno-političkih organizacija. Imovina bivših DPO još je u društvenom vlasništvu, što je u suprotnosti s hrvatskim Ustavom koji je ukinuo dualizam vlasničko-pravnih odnosa i ne poznaje društveno vlasništvo. Stoga je do kraja godine, kada ističe i rok za usklađivanje svih zakona s Ustavom, potrebno urediti i pitanje pretvorbe vlasništva društvenih sredstava na kojima su pravo raspolaganja odnosno pravo korištenja imale bivše društveno- političke organizacije. Po podacima Ministarstva pravosuđa radi se o pravu korištenja ili raspolaganja na nekretninama ukupne površine veće od 504 tisuća četvornih metara. Ministar pravosuđa Miroslav Šeparović, obrazlažući predloženi zakon, ističe da će te nekretnine prvo postati vlastnišvo Republike Hrvatske, a u roku godine dana Vlada ili od nje ovlašteno ministarstvo, prema mjerilima koje će utvrditi Sabor, moći će ih prenijeti na političke stranke. Nekretnine na kojima su pravo raspolaganja i korištenja imali bivši Savez udruženja boraca NOR-a Hrvatske i Savez socijalističke omladine Hrvatske mogu se prenijeti u vlasništvo udruga stradalnika Domovinskog rata i udruga mladeži. Predloženi zakon predviđa da osobe koje temeljem valjanog pravnog posla ili akta koriste nekretnine, koje postaju vlasništvo RH, nastavljajaju ih koristiti dok Vlada ne odluči drugačije, ali te nekretnine ne smiju otuđiti niti ih dati u zakup. Vlada ili od nje ovlašteno tijelo sačinit će popis imovine koja predloženim zakonom postaje vlasništvo RH, a iz toga će biti izuzeta imovina koja će se temeljem zakona vraćati bivšim vlasnicima. Zajam SB za obnovu prometne infrastrukture Vlada je prihvatila i izvješće o završnim pregovorima za sklapanje ugovora o zajmu za projekt obnove prometne infrastrukture i razminiravanje između RH i Svjetske banke. Ministar financija Božo Prka kazao je da će u odnosu na prvotni prijedlog od 80 milijuna dolara zajam iznositi 102 milijuna, a koristit će se za obnovu cesta, ličke željezničke pruge, za obnovu mostova na ratom porušenom području, te za obnovu luke Ploče. Hrvatska će, kazao je nadalje Prka, osigurati jednu petinu vlastitih sredstava za taj projekt, a zajam će se vraćati kroz 15 godina s počekom od pet godina i uz godišnju kamatu manju od 8 posto. Ministar obrane Gojko Šušak upitao je zašto će se zajmom obnavljati i luka Ploče kada su hrvatski prioriteti riječka luka i luka u Splitu. Božo Prka kazao je kako se slaže s tom argumentacijom, no pojasnio je kako će Ministarstvo financija s Lukom Ploče potpisati ugovor po kojem će se sredstva iz zajma vratiti, što znači, naglasio je, da hrvatski porezni obveznici neće platiti ni kune za dio zajma namijenjenog obnovi luke u Pločama. Potpredsjednik Vlade i ministar razvitka i obnove dr. Jure Radić kazao je kako će se zajmom između ostaloga obnoviti 30 od ukupno u agresiji 200 porušenih mostova, i to uglavnom onih na rijeci Kupi i most kod Županje. O drugim temama Štete od elementarnih nepogoda na području Nove Gradiške procjenjuju se na četiri milijuna kuna, a Vlada je današnjom odlukom odobrila hitnu pomoć od 400 tisuća kuna za opskrbu pitkom vodom 200 domaćinstava na tom području. Vlada je Uredbom utvrdila i 100 kuna mjesečnog dodatka na mirovine za studeni te podržala Prijedlog zakona o plaćanju doplatne marke "Izgradnja spomen-doma dr. Ante Starčević" kojeg je Zastupničkom domu predložio zastupnik Miroslav Petry. Time će se pripomoći izgradnja spomen doma Ocu domovine dr. Anti Starčeviću u rodnom Žitniku u Lici. Vlada je odlučila da se u Uredu privremene uprave za uspostavu hrvatske vlasti na području istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema samo privremeno do 15. travnja iduće godine mogu zapošljavati novi ljudi. Potpredsjednik Vlade dr. Jure Radić ocijenio je, naime, nelogičnim prijedlog Ureda za zakonodavstvo Vlade RH da se broj zaposlenih u Uredu povećava, kada je, istaknuo je, vrijeme potpunog ulaska hrvatskog Podunavlja u hrvatski ustavnopravni sustav vrlo blizu. Saboru je upućen i Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima kojim se uz ostalo predlaže i ukidanje vojnih sudova, jer je ocijenjeno da u sadašnjem ustrojstvu više za njih nema potrebe. 101348 MET oct 96