100. OBLJETNICA FILMA

ZAGREB, 8. listopada (Hina) - U povodu stote obljetnice filma, večeras je u dvorani Kinoteke priređena projekcija najstarijih hrvatskih filmova. Na današnji dan prije sto godina u dvorani Kola, na večernjoj projekciji prikazane su prve pokretne slike, pa se taj dan obilježava kao početak hrvatske kinematografije, istaknuo je ravnatelj Kinoteke Hrvatske, Mato Kukuljica. #L# O tom velikom događaju za hrvatsku kinematografiju prije projekcije govorio je i povjerenik za film pri Ministarstvu kulture hrvatski redatelj Antun Vrdoljak. Podsjećajući na tu veliku obljetnicu Vrdoljak je napomenuo da i ona sama ukazuje da je Hrvatska po svojoj filmskoj umjetnosti od uvijek bila nazočna u Europi. Podsjetio je na velikane hrvatske kinematografije i kazao da je film živi dokaz i svjedočenje povijesti i kulture hrvatskog naroda koja je zabilježena kroz kamere hrvatskih snimatelja. Autor Prve povijesti hrvatskog filma Ivo Škrabalo također je podsjetio na 8. listopada 1896. kad su u Zagrebu prikazane prve žive fotografije, te prva kino-predstava. Škrabalo je napomenuo da je film donio jedan novi medij koji omogućuje 'putovanje kroz vrijeme', da je film put u budućnost i put u svemir, u maštu. Ukazao je na veliki događaj u razvoju kinematografije a to je susret filma i televizije i drugi važni događaj, a to je susret filma i kompjutera. Film je, dodao je Škrabalo, u svom vremenu bio i kulturni i vizualani šok. Ističući i da je film istinska kulturna revolucija cijelog čovječanstva, Škrabalo je dodao da je Hrvatska preko svojih filmskih stvaratelja od prvog dana nazočna u toj revoluciji. Kazao je da u Kinoteci Hrvatske iz 1903. postoje prve sačuvane snimke prvih pokretnih slika, što je prethodilo filmskoj umjetnosti. Hrvatska danas posjeduje pravu kulturnu riznicu u svojoj kinematografiji, odnosno filmskoj umjetnosti, što je na najbolji mogući način legitimira u svijetu kinematografije. Prisjetio se ovom prigodom agresije na Hrvatsku u kojoj je na prvim crtama bojišnice stradalo šest vrsnih snimatelja, koji su svjedočili istinu o Hrvatskoj u njezinim sudbonosnim danima. Hrvatski film u ovo naše vrijeme očekuje nove motive i velika je nada budućim filmskim stvarateljima koje je iznjedrila Akademija dramskih umjetnosti, odnosno njezin Odjel za film. Na završetku govora Škrabalo je poželio da hrvatska kinematografija u drugo stoljeće uđe s novim i još boljim filmskim ostvarenjima. Prije projekcije filmova minutom šutnje iskazana je počast preminulim hrvatskim snimateljima u Domovinskom ratu. Obilježavajući tu veliku obljetnicu hrvatskog filma, filmski djelatnici, među kojima je bilo više redatelja, snimatelja, autora glazbe i zvuka, te predstavnika Ministarstva kulture, vidjeli su filmove: "Šibenska luka" iz 1903., Stanislawa Noworyta, "Procesija sv. Duje iz 1911." i "Sprovod splitskog gradonačelnika Vicka Mihaljevića", Josipa Karamana, "Kavana Korso" iz 1915. Josipa Halla, "Campek nevaljalac" iz 1929., Mladena Širole, "Jedan dan u turopoljskoj zadruzi" iz 1934. Aleksandra Gerasimova, "Zagreb i njegove znamenitosti" iz 1927., Stella film, te "Šešir" iz 1937. Oktavijana Miletića. (Hina) ta dd 090004 MET oct 96