RIJEKA, 8. listopada (Hina) - Gorskom kotaru, brdsko-planinskom, šumovitom području u zaleđu Rijeke i Kvarnera, koje je zbog ljepote krajolika odavno prozvano "hrvatskom Švicarskom", prijeti kroz nekoliko generacija posvemašnja
demografska pustoš.
RIJEKA, 8. listopada (Hina) - Gorskom kotaru, brdsko-planinskom,
šumovitom području u zaleđu Rijeke i Kvarnera, koje je zbog ljepote
krajolika odavno prozvano "hrvatskom Švicarskom", prijeti kroz
nekoliko generacija posvemašnja demografska pustoš. #L#
U toj subregiji, u kojoj je 1953. živjelo gotovo 40.000 stanovnika, a
po popisu iz 1991. 30.545, danas živi još samo oko 27.800 stanovnika,
a nastavlja se iznimno negativan trend prirodnog prirasta - koji se
najbolje očituje u podatku o dvije umrle osobe prema jednom
novorođenom djetetu. Navedeni podaci čine se još dramatičnijim ako se
zna da je Gorski kotar s 22 stanovnika po četvornom kilometru jedno od
najslabije naseljenih hrvatskih područja, u kojemu je također dobna
struktura populacije s 14 posto stanovnika starijih od 65 godina
izrazito nepovoljna.
Usporedo s brojem stanovnika smanjuje se i broj naselja, te je od
negdašnjih više od 600 pao na samo oko 400 naseljenih mjesta.
Gospodarstvo Gorskog kotara posljednjih je desetljeća gotovo
monostrukturno - vezano uz iskorištavanje šumskog resursa, a kao
posljedica toga dominantna je gospodarska grana drvna industrija, koja
trenutačno posluje s polovičnim iskorištenjem kapaciteta - uz gotovo
opću nelikvidnost i gubitke. Uzrok tomu, istaknuo je predsjednik
Vijeća za Gorski kotar - zajedničkoga savjetodavnog tijela goranskih
općina - dr. Artur Tomić, svakako treba tražiti u nekontroliranoj
izgradnji pilana u nekim hrvatskim područjima što je rezultiralo
odljevom sirovine iz Gorskog kotara.
Budućnost goranskog šumarstva i drvne industrije ne može se
procijeniti perspektivnom niti zbog nepredvidivosti sirovinske osnove
- sa stajališta zdravstvenog stanja goranskih šuma, koje su, a
posebice dominantna crnogorična vrsta - obična jela, gotovo posve
oboljele zbog "kiselih kiša" koje sadrže visoku dozu sumpora. Vezano
uz iskorištavanje šuma stručnjaci riječke županijske Gospodarske
komore često upozoravaju na posve neadekvatnu stopu šumskog doprinosa,
u visini od samo 2,5 posto od prodajne cijene drvnih proizvoda, te na
poteškoće pri naplati i tako niskih sredstava po toj osnovi, koje bi
osam goranskih općina i grad Čabar trebali rabiti kao razvojna. U
Gorskom kotaru prevladava i stav da Vlada Republike Hrvatske šumsko i
poljoprivredno zemljište u državnom vlasništvu, koje je bilo oduzeto
bivšim zemljišnim zajednicama, stavi u uporabu jedinica lokalne
samouprave s ciljem ublažavanja loših životnih uvjeta pučanstva.
Kao znatan izvor prihoda Gorana u prošlosti svakako valja istaknuti
ekstenzivno bavljenje poljoprivredom, uključujući stočarstvo i
poljodjeljstvo, no s vremenom su neka od goranskih naselja gotovo
posve ostala bez stočnog fonda, a podaci Veterinarske stanice Delnice
kazuju da na području Gorskog kotara sada ukupno ima oko 1.500 grla
goveda - dok je krajem prošlog stoljeća taj broj iznosio preko 21.500,
a sredinom ovoga stoljeća 13.600 grla. Većina goranskih obitelji i
sada ekstenzivno uzgaja ratarske kulture, prilagođene klimi, a
pretežito krumpir, u količinima dostatnim isključivo za uporabu u
vlastitim domaćinstvima. Tek rijetki pojedinci dio životne
egzistencije potražili su u relativno intenzivnom uzgoju sjemenskog
krumpira, ili u uzgoju mliječnih krava, koza ili ovaca, iako prostora
za tu svrhu ima dostatno.
Gorski kotar posjetili su ovoga ljeta, i razgovarali s čelnicima
jedinica lokalne samouprave i gospodarstvenicima, predsjednik hrvatske
Vlade mr. Zlatko Mateša i dva puta ministar turizma mr. Niko Bulić, a
jedna od najvažnijih tema rasprave na tim susretima bio je razvoj
goranskog turizma za što, kako je istaknuto, postoje realne
mogućnosti, kao i želja Vlade RH da pruži potporu izglednim
turističkim projektima.
U promišljanjima goranskih turističkih djelatnika posebice se ističu
izletnički, seoski, zdravstveni, lovni i ribolovni, te zimski, a s
obzirom na geoprometni položaj dijela Gorskog kotara, i tranzitni
turizam. Od turističkih odredišta u znatno većoj mjeri trebalo bi,
kažu, vrednovati Zeleni vir, Kamačnik, Omladinsko i Bajer jezero,
Bijele i Samarske stijene, izvor i dolinu rijeke Kupe, špilju Lokvarku
i niz drugih atraktivnih odredišta, a napose i Nacionalni park
Risnjak.
Dio turističkih djelatnika Gorskog kotara također drži da bi
turistički smještajni kapaciteti Gorskog korara trebali postati
svojevrsnom "depadansom" Kvarnerske rivijere, u kojoj bi turisti,
posebice srčani bolesnici, nakon dana provedenog na moru mogli noćiti.
Turističkom, ali i svekolikom drugom, razvoju Gorskog kotara svakako
će pridonijeti izgradnja prometne infrastrukture - posebice autoceste
Rijeka - Zagreb, ali također i regionalne prometnice kao primjerice
cesta Gašparci - Kuželj, u kupskoj dolini, čija je rekonstrukcija
upravo u tijeku.
Gorski kotar obiluje i znatnim vodnim potencijalom, u nadzemnim
tokovima i podzemnim zalihama, prosječna godišnja količina oborina na
tomu području je gotovo 2000 mm, pa bi sukladno tome to područje moglo
poslužiti kao vodoopskrbni resurs gravitirajućem dijelu Republike
Hrvatske, a vodni potencijal mogao bi se, u većoj mjeri nego dosad,
iskoristiti i za proizvodnju električne energije.
Opći je stav mjerodavnih služba Primorsko-goranske županije i riječke
županijske Gospodarske komore da je potrebno utvrditi strategiju
razvoja Gorskog kotara, u okviru koje treba, uz ostalo, osigurati
uvjete za stalnu socijalnu i zdravstvenu zaštitu te za stalnu i
sigurnu opskrbu pučanstva u manjim naseljima, i pružiti mogućnost
osnovnog školovanja svoj djeci - prijevozom do središnjih škola, a u
svemu tomu, ističu, znatnu bi potporu trebala pružiti i država - kako
bi se spriječilo da u skoroj budućnosti Gorski kotar postane "bijelom
mrljom" na njezinu zemljovidu.
(Hina - Željko Raukar) rž mć
081138 MET oct 96
(Hina - Željko Raukar) rž mć