KABUL, 4. listopada (Hina/AFP) - Talibansko zauzimanje Kabula i okolice promijenilo je političku kartu Afganistana, ali je ostala složena etnička podjela te zemlje.
KABUL, 4. listopada (Hina/AFP) - Talibansko zauzimanje Kabula i
okolice promijenilo je političku kartu Afganistana, ali je ostala
složena etnička podjela te zemlje. #L#
Afganistan se sastoji od mozaika etničkih skupina i plemena koji je
ukorijenjen u povijesti i na koji se nadograđuje mnoštvo vojnih
frakcija stvorenih zadnjih godina.
Zbog takve je složenosti analiza, a pogotovo predviđanje budućeg
razvoja, gotovo nemoguća.
U Afganistanu je 19 etničkih skupina, među kojima su najvažnije
Paštuni, Tadžici, Uzbeci i Hazare. Sami Paštuni dijele se na velik
broj plemena i potplemena.
Paštuni čine otprilike 40 posto svekolikog stanovništva zemlje koje
broji 16 milijuna ljudi i daleko su najvažnija skupina. Talibani
većinom pripadaju toj etničkoj skupini.
Dolaze s juga, iz područja koje se proteže od granice s Pakistanom do
granice s Iranom.
Paštuni su posljednja tri stoljeća bili na čelu Afganistana, a
tradicija je nastavljena u petak ulaskom talibana u Kabul.
Naraštaji afganistanskih kraljeva, među kojima i 1973. svrgnuti kralj
Zaher Šah, podrijetlom su bili iz Kandahara (jug), područja koje je
postalo stožerom talibana. četvorica predsjednika između 1973. i 1992.
također su bili Paštuni.
Takva dominacija uzrokovala je veliku odbojnost drugih etničkih
skupina prema Paštunima, osobito Hazara i Tadžika koji su došli na
vlast s upravo zbačenim predsjednikom Burhanudinom Rabanijem i
njegovom mudžahedinskom vladom koja je okončala vladavinu komunista.
Tađici su podrijetlom iz područja koje se proteže sjeverno od Kabula
do granice s Uzbekistanom i Tadžikistanom. Čine otprilike 25 posto
stanovništva i nastanjuju, kao i Paštuni, sjever zemlje iako su tamo u
većini Uzbeci ratnog vođe Abdula Rašida Dostama kojih je oko milijun.
Hazare, prepoznatljivi po azijatskim crtama lica zbog svog mongolskog
podrijetla, čine 8 posto stanovništva Agganistana i nastanjuju
središnji dio zemlje, strateško područje zapadno od Kabula.
Podjele među etničkim skupinama još je otežalo 18 godina sukoba,
započetih 1979. invazijom nekadašnjeg SSSR-a, a tijekom tog razdoblja
stvoreno je i devet vojnih i političkih frakcija.
Sedam od njih utemeljili su mudžahedinski gerilci koji su se 10 godina
borili protiv sovjetskih vojnika i koji su zbacili posljednju
komunističku vlast.
Mudžahedini su se počeli boriti za prevlast mnogo prije sovjetskog
povlačenja 1989. a 1992. sukob je prerastao u građanski rat koji je
praktički uništio zemlju.
Većina frakcija izraziti su etnički utemeljene. Džamijat-i-Islami
Burhanudina Rabanija gotovo je u potpunosti tadžička, a baza stranke
bivšeg premijera Gulbudina Hekmatjara prije dolaska talibana bila je u
paštunskom području.
Jedine grupacije koje nisu stvorene u borbi protiv sovjetskih snaga
su talibani, koji su se pojavili prije 2 godine kako bi se borili
protiv "pokvarenosti i banditizma" mudžahedina, i pristaše rašida
Dostama, nekadašnjeg komunističkog generala koji se poslije toga
priklonio predsjedniku Rabaniju.
Zbog međusobnih saveza frakcija, plemena, etničkih skupina i obitelji
od kojih se sastoji Afganistan tečko je zamisliti da bi ta zemlja
mogla ponovno pronaći mir i jedinstvo, iako se čini da je stanovništvo
spremno na svaki kompromis samo da prestanu sukobi.
(Hina) dam dr
042040 MET oct 96
(Hina) dam dr