ZAGREB, 2. listopada (Hina) - Zastupnički dom zaključio je večeras višesatnu raspravu o konačnom prijedlogu zakona o odgoju i naobrazbi na jezicima etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina. Njime se, naglasila je ministrica
prosvjete i športa Ljilja Vokić, potvrđuju sva prava u odgoju i obrazovanju uređena u prijašnjim propisima. Na kraju, na trenutke vrlo burne, rasprave, i ona se složila s prijedlogom da se o zakonskom prijedlogu raspravlja u trećem čitanju.
ZAGREB, 2. listopada (Hina) - Zastupnički dom zaključio je večeras
višesatnu raspravu o konačnom prijedlogu zakona o odgoju i naobrazbi
na jezicima etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina. Njime se,
naglasila je ministrica prosvjete i športa Ljilja Vokić, potvrđuju sva
prava u odgoju i obrazovanju uređena u prijašnjim propisima. Na kraju,
na trenutke vrlo burne, rasprave, i ona se složila s prijedlogom da se
o zakonskom prijedlogu raspravlja u trećem čitanju. #L#
Po predloženom zakonu, u škole, razrede ili obrazovne skupine s
nastavom na jeziku etničke i nacionalne zajednice ili manjine, upisuju
se hrvatski državljani koji se smatraju pripadnikom etničke i
nacionalne zajednice ili manjine. Pripadnost se etničkoj i nacionalnoj
zajednici ili manjini pri upisu izjavljuje, ali se ne ispituje niti
dokazuje (članak 10.). Iznimno bi se, po članku 11. predloženog
zakona, mogli upisivati i pripadnici hrvatskoga naroda ako ostane
slobodna mjesta i ako im se osigura nastava na hrvatskom jeziku. Uz
različite ocjene samoga zakonskog teksta upravo su na te odredbe
upozorili zastupnici, predlažući u većini preoblikovanje članka 10. te
izbacivanje članka 11.
Odbor za ljudska prava i prava etničkih i nacionalnih zajednica ili
manjina, izvijestio je Miroslav Kiš, ocijenio je da su dosadašnji
oblici dopunske nastave (ljetne škole, seminari) imali važnu ulogu u
obrazovanju etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina, posebice
onih koji nemaju organiziranu redovitu nastavu, te amandmanom predlažu
da se ti oblici izrijekom navedu u zakonu.
U ime Kluba nezavisnih zastupnika i nacionalnih manjina Njegovan
Starek upitao je zašto se djeca pripadnika manjina pri upisu moraju
očitovati o pripadnosti, osobito ona iz mješovitih brakova. Klub SDP-a
drži da se konačni prijedlog zakona ne razlikuje bitnije od onog u
prvom čitanju, jer ostaje pri prijepornoj odredbi o očitovanju o
nacionalnoj pripadnosti. Po ocjeni Kluba IDS-a, kazao je Damir Kajin,
više je razloga što predloženi zakon ne bi trebalo prihvatiti, uz
ostalo i zato što je zakon iz 1979. godine liberalniji.
Predlagač je "pretjerao u brizi za čistoću hrvatskoga nacionalnog
bića", a taj je pristup za HSS neprihvatljiv, kazao je u ime Kluba
Luka Trconić.
Po ocjeni Kluba HSLS-a načelo stečenih prava najbolja je odredba
predloženoga zakona i sve ostale moraju biti s njom usklađene, kazao
je Vladimir Primorac.
Većina je zastupnika u raspravi poduprla amandmane, njih 15, trojice
manjinskih zastupnika - Njegovana Stareka, dr. Furija Radina i Sandora
Jakoba - koji uz ostalo traže izbacivanje članka 11. i preoblikovanje
članka 10., tako da bi se upis u škole manjina obavljao u istim
uvjetima koji vrijede za škole s nastavom na hrvatskom jeziku.
I Miroslav Kiš (zastupnik manjine) predlaže izbacivanje članka 11.
jer smatra da se njime "dezavuira čitav zakon", a Sandor Jakob
ocjenjuje da ti članci nisu u duhu Ustava, a nisu ni upotrebljivi.
Naveo je i primjer položaja Hrvata u Madžarskoj, kazavši da se u
hrvatske škole masovno upisuju Madžari. Tim se odredbama, jer one
"unose elemente neravnopravnosti među građane, odnosno državljane",
protivi se i Milorad Pupovac. On zakon ocjenjuje lošim, staromodnim i
restriktivnim, a krutim ga ocjenjuje Milan Đukić (SNS) koji napominje
da se nekim odredbama "otvara mogućnost voluntarizma". Više je
zastupnika prigovorilo da se predloženim zakonom zanemaruje načelo
multikulturalnosti koji je dominantan u Europi i svijetu, a dr. Radin
naveo je da analize Ministarstva vanjskih poslova pokazuju da se u 90
posto europskih zemalja nikome ne zabranjuje upisivanje u manjinske
škole.
Zauzimajući se za načelo recipročnosti, koji bi trebalo naglasiti već
u prvom članku zakona, Ivan Gabelica (HČSP) drži kako nema razloga da
Hrvatska daje veća prava nego ih ima hrvatska nacionalna manjina u
drugim državama.
Nasuprot tomu Mato Arlović (SDP) ocjenjuje da recipročnost ne treba
ni spominjati, jer je riječ o civilizacijskom dostignuću.
Predloženim se zakonom doista poštuju etnička prava, drži Elio
Martinčić (HDZ), a Ivan Milas (HDZ) da je zakon sigurno ne samo
europski nego i vrlo demokratski. Predloženi je zakon, po riječima
Vladimira Šeksa (HDZ), u skladu s hrvatskim Ustavom i Ustavnim zakonom
o ljudskim pravima i slobodama i o pravima etničkih i nacionalnih
zajednica ili manjina. Biti član nacionalne zajednice ili manjine jest
čast i nije nikakva diskriminacija očitovati se tako, pa Šeks ne vidi
razloga prigovora tim odredbama, koje ocjenjuje izvrsnim i jako
dobrim.
Više je zastupnika poduprlo prijedlog dr. Radina da se o zakonskom
prijedlogu raspravlja u trećem čitanju. Među inima, to su poduprli
zastupnici IDS-a koji su predložene odredbe često komentirali na
primjeru Istre i talijanske manjine. Treće su čitanje poduprli i
Veselin Pejnović (SNS), te Dražen Budiša (HSLS), koji ističe da treba
budno paziti i na njegovu provedbu.
S tim se složila i ministrica Ljilja Vokić, pozivajući zastupnike da
ponovno prouče međunarodne ugovore te ocijene štiti li predloženi
zakon stečena prava. Ta se stečena prava tim zakonom štite, kazala je.
(Hina) bm/sšh sp
021914 MET oct 96
(Hina) bm/sšh sp