- MINISTAR PRKA O SUSRETIMA U SVJETSKOJ BANCI, POSLOVNIM BANKAMA...

WASHINGTON, 2. listopada (Hina) - Ministar financija Republike Hrvatske Božo Prka, tijekom boravka u Washingtonu na godišnjem zasjedanju Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda, razgovarao je sa dužnosnicima dvije svjetske financijske institucije o projektima koji se pripremaju za Hrvatsku te sa predstavnicima agencija za određivanje kreditnog rejtinga Hrvatske, kao i brojnim poslovnim bankama i investicijskim kućama. #L# Na sastancima sa potpredsjednikom Svjetske banke Johanesom Linnom i direktorom Odjela za Europu Jean-Michel Severinom utvrđeni su prioritetni projekti za iduću godinu od zajmova za strukturno prilagođavanje socijalnog sektora, mirovinskog i zdravstvenog, preko sanacije bankarskog sustava do zajmova za obnovu istočne Slavonije, kazao je pred odlazak iz Washingtona ministar Prka. Hrvatska je nedavno ugovorila novi zajam od 150.7 milijuna njemačkih maraka za obnovu regionalne infrastrukture, a sada se razgovara o nekoliko zajmova za obnovu istočne Slavonije od cestovne, željezničke do vodoprivredne infrastrukture, dodao je Prka. Iznosi ovih zajmova moraju se uklopiti u granicu zaduživanja Hrvatske koja iznosi 250 milijuna dolara godišnje. Ugovoreni zajam za obnovu trebao bi ovoga mjeseca biti odobren na upravnom odboru Svjetske banke. Dosada odobreni krediti Svjetske banke Hrvatskoj iznose oko 300 milijuna dolara. Ministar Prka razgovarao je u Washingtonu i sa predstavnicima europske agencije IBCA, jednom od tri agencije koje određuju kreditni rejting Hrvatske, a u New Yorku će o istom pitanju krajem tjedna razgovarati u američkoj agenciji S&P. "Oni dolaze početkom studenoga u Hrvatsku i do kraja godine bi trebali imati taj rejting. On nam je potreban da možemo, primjerice, odrediti cijenu našeg duga kod izdavanja prvih euro-obveznica". Kreditni rejting države predstavlja procjenu njezine ekonomske i političke sposobnosti zaduživanja, odnosno označava limit ulaska kapitala. Pri njegovu određivanju u obzir se uzimaju svi socijalni i ekonomski parametri kako bi se dala procjena o tome da li je zemlja investicijski i kreditno sposobna za ulazak kapitala. Hrvatski ministar financija tijekom ovoga tjedna u Washingtonu je imao niz razgovora i sa predstavnicima poslovnih banaka, posebice američkih i njemačkih (Commerzbank, Deutsche i Berliner bankama). Sa Berliner bankom razgovarali smo o projektnom financiranju nastavka gradnje termoelektrane Plomin 2 i mosta u Župi dubrovačkoj, rekao je Prka, a sa američkim bankama od Chasea, Morgana, Merrill Lyncha, Citibank do Bank of New York razgovaralo se o financiranju prvih projekata i financiranju države u procesu obnove. Američke banke dosada nisu imale izravnih projekata u Hrvatskoj, osim Citibank koja je nedavno odlučila, sa 37 milijuna njemačkih maraka, sudjelovati u prvom sindiciranom zajmu od 200 milijuna maraka Hrvatskoj preko Dresden banke. (Hina) ps dh 021822 MET oct 96