WASHINGTON, 2. listopada (Hina/AP) - Govorili mi što god hoćemo o Sovjetima, bili su to dobri špijuni.
WASHINGTON, 2. listopada (Hina/AP) - Govorili mi što god hoćemo o
Sovjetima, bili su to dobri špijuni. #L#
Do tog zaključka se jasno dolazi kad se pročitaju dešifrirani
dokumenti iz programa Venona iz II. svjetskog rata koje je objavila
američka Agencija za nacionalnu sigurnost (NSA).
Peta i završna serija dokumenata, koji su objavljeni u utorak,
pokazuje obuhvatne i snažne sovjetske obavještajne operacije koje su
se pokazale sposobnim doći do stajališta viših dužnosnika francuske
i australske vlade, prisluškivati njemačke vojne poruke s položaja u
neutralnoj Švedskoj te pratiti razvoj događaja u bitki za Britaniju.
NSA govori s divljenjem o sadržini 260 dešifriranih poruka stožera
sovjetske vojne obavještajne službe iz Londonu u Moskvu na počecima
II. svjetskog rata.
"Ovdje se radi o dramatičnom, profesionalnom obavještajnom
izvještavanju o bitki za Britaniju, munjevitom ratu, očekivanju
njemačke invazije, pripremama britanskih snaga te o hitnim
procedurama sovjetske obavještajne službe uključujući uspostavu
najmanje triju tajnih radio postaja", napominje NSA.
NSA, agencija koju optužuju za prisluškivanje stranih vlada, također
hvali šifrantski sustav koji su koristili Sovjeti, a koji se
desetljećima opirao pokušajima Amerikanaca da ga dešifriraju.
Brzojavi su iz američkog programa za dešifriranje s tajnim imenom
Venona pod kojim su vojni obavještajni stručnjaci presreli i, nakon
mnogo godina, dešifrirali 2.200 brzojava većinom iz 1942. do 1945.
Bili su dvostruku šifrirani sa složenim brojčanim sustavom koji je
koristio drugačiji nasumični obrazac za svaku poruku.
Nijedna od tajnih poruka nije bila dešifrirana na vrijeme da omogući
preventivne akcije. Samo mali dijelovi od manje nego polovice
uhvaćenih dokumenta bili su dešifrirani do 1947. U nekim slučajevima
bila su potrebna desetljeća da bi stručnjaci potpuno preveli
dokumente.
Ovi dokumenti pokazuju da je Sovjetski Savez komunicirao s britanskim
špijunom Klausom Fuchsom sredinom 1941., godinu dana prije najranijih
početaka američkog projekta atomske bombe.
Poruka Moskvi od sovjetske vojne obavještajne službe u Londonu s
nadnevkom 10. kolovoza 1941. govori o uspostavi kontakta s Fuchsom i o
tome kako je špijun otkrio rane napore na izgradnji atomske bombe.
NSA napominje da je Fuchs došao pod kontrolu KGB-a u Sjedinjenim
Državama pod tajnim imenima Rest i Charles. U ranije objavljenim
dokumentima o II. svjetskom ratu sovjetska obavještajna služba u New
Yorku obavještava Moskvu da su informacije koje daje Fuchs "vrlo
vrijedne".
Poruka iz svibnja 1945. govori o agentu iz SAD pod tajnim imenom Dan
kojega je, stupi li se s njim u vezu u Londonu, trebalo pozdraviti na
sljedeći način: "Nisam li vas sreo u Vickovom restoranu u aveniji
Connecticut?"
Poruka iz svibnja 1947. upozoravajući na sigurnost naređuje
veleposlanicima, konzulima i njihovim podređenima da odmah otpuste
strance koji rade kao osoblje, kao što su kuharice i služavke.
Druga poruka traži od sovjetskih operativaca diljem svijeta da
pripaze na njemačke foto-aparate Leica i pribor, koji su smatrani
oruđem špijunskog zanata.
U nekim slučajevima identitet sovjetskih obavještajnih izvora ostao
je nepoznat.
Američki dužnosnik pod tajnim imenom Eduard tijekom cijeloga rata
obavještavao je Moskvu. Poruka iz Moskve za obavještajnog časnika u
Washingtonu napominje kako su političari "spomenuti u vašem pismu s
kojim Eduard kontaktira vrlo zanimljivi za nas".
(Hina) sl dh
021411 MET oct 96
(Hina) sl dh