SLOVENIJA: DRŽAVA ŠUMOM, CRKVA DRUMOM...

Piše: Dragutin LUČIĆ, Hina ZAGREB, 1. listopada (Hina) - Odnosi slovenske Crkve i države nisu dramatični, ali su daleko i od idile. Izjava za javnost "Za poštivanje političkih prava i pravnu državu" Povjerenstva za pravičnost i mir pri Slovenskoj biskupskoj konferenciji, samo nekoliko dana nakon što je slovenski predsjednik objavio datum održavanja parlamentarnih izbora (10. listopada), izazvala je burne odazive slovenske javnosti i političkog establishmenta. #L# O spornoj izjavi, za koju je teško vjerovati da je odaslana na "ciljane adrese" bez znanja slovenskog crkvenog vrha, a u kojoj se u kontekstu ocjene općeg stanja u državi, među ostalim, kaže da "raste nespremnost i nesposobnost uvažavanja ljudi drugačijega političkog uvjerenja, te stalna sve neskrivenija i gruba politička netrpeljivost, što je jasan korak k novoj uspostavi jednoumlja i totalitarnog ustroja", našao se ponukanim izreći svoje mišljenje i predsjednik države Milan Kučan. Slovenska rimokatolička crkva nije se dosada, bar službeno, opredijelila za možebitnu potporu nekoj od stranaka sudionica predstojećih parlamentarnih izbora, ali joj, prije svega, vladajuća Liberalna demokracija Slovenije (LDS) premijera Janeza Drnovšeka, predbacuje da je izjava Povjerenstva političke naravi, te da Crkva treba očekivati i politički odgovor. "Crkva se miješa u politiku, a ograđuje se da ne djeluje politički", glasi prigovor liberalnih demokrata. Dio izjave u kojemu se tvrdi da prijedlog o održavanju referenduma o promjeni izbornog sustava ima "najveću moralnu težinu", liberalni demokrati su razumjeli kao potporu Crkve upravo najjačoj oporbenoj Socijaldemokratskoj stranci Slovenije (SDS) bivšeg obrambenog ministra Janeza Janše, koja je i prikupila 43.000 potpisa u prilog održavanja referenduma. Crkvi se predbacuje da posredno podržava tzv. "stranke slovenskog proljeća" - Socijaldemokrate (SDS), Peterleove kršćanske demokrate (SKD) i Podobnikovu Pučku stranku (SPS). Oporbene stranke za sada mudro šute i čekaju rasplet. Sličnih je izjava iz krugova bliskih slovenskom crkvenom vrhu, podsjeća slovenski tisak, bilo i uoči parlamentarnim izborima 1992., te lokalnim 1994. No, dok je tada, procjenjuju slovenski politički analitičari, Crkva posredno dala potporu kršćanskim, sada se, možda je pretjerano reći, odlučila tipovati na socijaldemokrate, jer je moguće procijenila da Janša u odmjeravanju s Drnovšekom ima većih izgleda od Peterlea. Naravno, predizborni sukobi slovenskog crkvenog i političkog vrha, uglavnom preko pozorno odabranih posrednika, samo su kulminacijom nesuglasica koje u ponešto razblaženom tonu traju od osamostaljenja Slovenije. Dovoljno je podsjetiti na neke istupe predsjednika Slovenske biskupske konferencije nadbiskupa Alojzija Šuštara, na raspru oko uvođenja vjerskog nauka u slovenske škole, a javne svađe nisu izostale ni o svibanjskom posjetu pape Ivana Pavla Drugog Sloveniji. Odnose opterećuje i još uvijek neriješeno pitanje povrata imovine, nadasve nacionaliziranih šuma Crkvi, a kojim je povodom, primjerice, slovenski radikal Zmago Jelinčič, poznat po svojim stalnim objedama na račun Hrvatske, optužio Crkvu da hoće postati najvećim slovenskim kapitalistom. U razgovoru za ljubljansko Delo od 28. rujna, slovenski je predsjednik Milan Kučan, među ostalim, rekao da je najnoviju izjavu Povjerenstva za pravednost i mir "razumio" kao potpuno "legitimno", "vrlo odlučno stupanje crkve u politiku". Ne ostavlja nikakve dvojbe njegova ocjena da je crkveno povjerenstvo svojom izjavom "javno i neposredno" stupilo u politički, štoviše stranački prostor. "Slažem se da bi bilo dobro kad bi Crkva tu svoju poziciju i priznala", poentira slovenski predsjednik. Država šumom, Crkva drumom - tako bi se pojednostavljeno mogli orisati aktualni slovenski državno-crkveni odnosi. Kad bi bilo obrnuto, primijetio je duhovito jedan od slovenskih analitika, aludirajući na nacionalizacijom svojevremeno oduzete crkvene šumske površine - stvari bi moguće krenule nabolje. (Hina) ld mm 011833 MET oct 96