SVIJET U 21 SAT

ZAGREB, 27. rujna (Hina) NEW YORK - Ministri vanjskih poslova Hrvatske, Turske i BiH dogovorili su u petak u New Yorku priključenje BiH Hrvatsko-turskom gospodarskom vijeću te ocijenili da je potrebno osnivanje Zajedničkog gospodarskog odbora koji će raditi na projektima s potporom vlada. #L# "Mislimo da bismo... morali osnovati trojni zajednički gospodarski odbor između naših zemalja. On bi trebao razmotriti konkretne projekte, procijeniti ih i vidjeti trebaju li vladinu financijsku potporu", rekla je u turskoj misiji pri UN-u, nakon sastanka s ministrima Matom Granićem i Jadrankom Prlićem, domaćin skupa turska ministrica Tansu Ciller. "Zanima nas i promocija... okupljanje poslovnih sektora, korištenje privatnih inicijativa. Zato, ne samo da treba zajedničko godpodarsko, nego i poslovno vijeće", rekla je šefica turske diplomacije. Cillerova je dodala da bi se u postojeće Hrvatsko-tursko gospodarsko vijeće već na idućem sastanku uključila BiH. Taj bi se sastanak trebao održati početkom studenoga ove godine. Ministar Granić, ocijenivši sastanak vrlo konstruktivnim, podržao je ulogu Turske u mirovnom procesu u regiji. NEW YORK - Ministri vanjskih poslova Turske, Hrvatske i BiH u petak su ocijenili da bi međunarodne snage trebale ostati u BiH i nakon isteka sadašnjeg mandata NATO-a. #L# "Tri ministra ističu kako je poželjno da IFOR nastavi svoje dužnosti i nakon isteka 1996. godine i kako se treba omogućiti miru da uhvati čvrste korijene u Bosni i Hercegovini prije nego se IFOR povuče", navodi se u zajedničkoj izjavi objavljenoj nakon trojnog ministarskog sastanka Turske, BiH i Hrvatske u New Yorku. Podržavajući sporazum o normalizaciji odnosa Zagreba i Beograda u izjavi se izražava nada u pogledu "pravodobne normalizacije odnosa SRJ i BiH i ističe obaveza SRJ, na temelju daytonskog sporazuma, da se to učini bez preduvjeta". Ministri Tansu Ciller, Jadranko Prlić i Mate Granić izrazili su zadovoljstvo napretkom postignutim u mirnoj reintegraciji hrvatskog Podunavlja i ocjenjuju da je održavanje izbora na tom području sljedeći ključni korak "koji bi se trebao ostvariti što je moguće prije". ZAGREB - Hrvatska i dalje ustraje na tome da na izborima u hrvatskom Podunavlju mogu sudjelovati samo Srbi prema biračkom popisu iz 1991. dok UNTAES još nema određeno stajalište, izjavili su u Zagrebu potpredsjednik hrvatske Vlade dr. Ivica Kostović i zamjenik prijelaznog upravitelja Derek Bootby (Butbi). Derek Bootby je rekao kako je pitanje koji Srbi mogu glasovati jedno od temeljnih pitanja koje treba riješiti. Prema njegovim riječima o tome odluku tek treba donijeti dužnosnik UNTAES-a za izbore "koji će pri tome uzeti u obzir stajališta hrvatske Vlade". "O svim tim pitanjima će UNTAES-ovi izborni dužnosnici raspraviti s hrvatskim vlastima u tjednima koji dolaze", rekao je Bootby. Kostović je ponovio i stajalište hrvatske Vlade da mandat UNTAES-a prestaje 15. siječanja i da nakon toga može može doći samo do tehničkog produljenja mandata, i to ne duljeg od tri mjeseca. ZAGREB - Predsjednik Republike primio je izaslanstvo Ustavnog suda Republike Albanije, priopćio je Ured Predsjednika. Predsjednik albanskog Ustavnog suda Rusem Gjata izvijestio je Predsjednika o suradnji s Ustavnim sudom RH čija pomoć je, s obzirom da je albanski Ustavni sud jedan od najmlađih u Europi, dragocjena. Gjata je također izrazio želju da albanski studenti dođu na usavršavanje na hrvatska sveučilišta. Predsjednik je rekao da ima mnogo razloga za razvoj dobrih odnosa Hrvatske i Albanije, s obzirom da su naši narodi jedni od najstarijih u Europi. JERUZALEM - Izraelski premijer Benjamin Netanyahu je u petak uputio upozorenje Palestincima, izjavivši da uporaba oružja protiv Izraleaca dovodi u pitanje "cijelu strukturu mira". #L# "Nije prihvatljivo da se svaki puta kada iskrsnu frustracije u nas uperi oružje i da se puca u naše vojnike", izjavio je Netanyahu tijekom svoje prve konferencije za tisak nakon što su u srijedu počeli sukobi u kojima je u tri dana poginulo više od 70 osoba. "Ne prihvaćamo da se politički ciljevi ostvaruju takvim kršenjima", izjavio je Netanyahu. "Spremni smo nastaviti mirovni proces. Mir je naša najdublja težnja", nastavio je premijer. On je naglasio da "svaka strana mora poštivati svoje obveze. Svako mora jamčiti da se bori protiv nasilja". GAZA - Neredi koji su u petak zahvatili Jeruzalem "predstavljaju kršenje našeg sporazuma o održavanja mira u tom gradu", izjavio je palestinski predsjednik Jaser Arafat. #L# Neredi koji su izbili u Jeruzalemu u dijelu gdje se nalaze džamije "su kršenje sporazuma koji smo zaključili jučer navečer, a odnosi se na održavanje mira u tom gradu", dodao je palestinski predsjednik nakon sastanka s bivšim izraelskim laburističkim ministrom Yossijem Saridom. Arafat nije precizirao o kakvoj vrsti "sporazuma" se radi. JERUZALEM - Zapovjednik izraelske vojske general Amnon Shahak (Šahak) je u petak izjavio da će Izrael upotrijebiti tenkove ako bude bilo potrebno da se zaustave sukobi koji su zahvatili Zapadnu obalu, Gazu i Jeruzalem. #L# "Na nekim se mjestima nalaze tenkovi i oklopna vozila i tamo gdje bude bilo potrebno mi ćemo ih i upotrijebiti. Nadam se da to neće biti potrebno, ali ako nas prisile na to upotrijebit ćemo ih", izjavio je Shahak na konferenciji za novinstvo održanoj u Jeruzalemu. WASHINGTON - Sjedinjene Države su u petak pozvale afganistanske Talibane da sporazumno s drugim agfganistanskim frakcijama rade na osnivanju "parlamentarne vlade" u Kabulu, izjavio je u Washingtonu jedan visoki predstavnik ministarstva vanjskih poslova . #L# "Nadamo se da će ubrzo osnovati privremenu parlamentarnu vladu", izjavio je taj anonimni predstvanik. Izrazivši žaljenje zbog pogubljenja bivšeg afganistanskog predsjednika Nadžibulaha, taj predstavnik je izjavio da je "žalosno da su stvari tako počele". JERUZALEM - Izraelski premijer Benjamin Netanyahu je u petak izjavio da će razmotriti prijedlog egipatskog predsjednika Hosnija Mubaraka da se sastane s Jaserom Araftom u Kairu. #L# "Predsjednik Mubarak me pozvao, a ja nisam odbio. Pripremam se razmotriti prijedlog. Mislim da sastanak neće biti kamen spoticanja. Neće biti problema i držim da će se sastanak održati. Smatram da je bitno da se dogovorimo o načelima koja će nas usmjeravati, načelima ponašanja, a ne o dogovorima za pregovore ili njihovim rješenjima", rekao je Netanyahu. ISLAMABAD - Pakistan će "odmah" poslati izaslanstvo u Kabul kako bi kontaktiralo s novim vlastima Talibana, izjavio je u petak u Islamabadu glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova. #L# Prioritet tog izaslanstva je da naglasi novim vlastima potrebu "održavanja uvjeta za nastavak slanja humanitarne pomoći", dodao je glasnogovornik. On je naglasio da se pomilovanje, koje su objavili Talibani u potpunosti poštuje i da je afganistanski glavni grad miran. "Talibani imaju kontrolu ne samo Kabula, već i dvije trećine Afganistana", rekao je on. ZAGREB - Predsjednik Ustavnog suda Republike Hrvatske Jadranko Crnić primio je u petak u Zagrebu izaslanstvo Ustavnog suda Republike Albanije na čelu s njegovim predsjednikom Rusemom Gjatom. #L# Tijekom uzvratnog posjeta izaslanstva albanskog Ustavnog suda, koji je jedan od najmlađih u Europi, razgovaralo se o nadležnosti sudova, značajnijim ustavno-pravnim problemima koji se pojavljuju u radu oba suda, posebno sa stajališta zaštite temeljnih sloboda i prava čovjeka i građanina. U izaslanstvu albanskog Ustavnog suda bili su i suci Franc Jakova i Alfred Karamuco, a pratio ih je albanski veleposlanik u Hrvatskoj Franko Krroqi (Kroči). Izaslanstvo albanskog Ustavnog suda u subotu će posjetiti koncern Podravka u Koprivnici. ZAGREB - Masovni povratak Hrvata u hrvatsko Podunavlje počet će tek nakon što hrvatska vlast zamijeni UNTAES i stvori potrebne uvjete, a to znači u mjesecu lipnju, izjavio je u petak u Zagrebu potpredsjednik hrvatske Vlade dr. Ivica Kostović. #L# "Tek kad hrvatska Vlada preuzme kontrolu od UNTAES-a onda će biti stvoreni uvjeti za opsežniji povratak prognanika", rekao je Kostović odgovarajući na pitanje Hininog novinara kada će početi masovni povratak prognanika u hrvatsko Podunavlje. Ocijenio je da će "svi uvjeti biti stvoreni" u šestom mjesecu 1997., ali da će povratak početi od proljeća dalje. Kostović je napomenuo kako ne očekuje da će UNTAES vratiti prognanike na druga područja, osim sela predviđenih pilot projektima povratka, nego da "oni moraju tražiti da to učini hrvatska Vlada". Trenutačno na povratak čeka 77.287 Hrvata iz hrvatskog Podunavlja. Ni jedan prognanik se još nije vratio na to područje. PARIZ - Francuski predsjednik Jacques Chirac (Žak Širak), njemački kancelar Helmut Kohl i britanski premijer John Major (Džon Mejdžor) u petak su uputili izraelskom premijeru Benjaminu Netanyahu i predsjedniku palestinske vlasti Jaseru Arafatu "zajednički svečani poziv" kojim ih traže da se sretnu, objavilo je francusko predsjedništvo. #L# U dva pisma, od kojih je jedno upućeno izraelskom premijeru, a drugo šefu palestinske vlasti, trojica europskih čelnika izjavljuju "da jako žele trenutačni nastavak pregovora na najvišoj razini" između Benjamina Netanayua i Jasera Arafata "u okolnostima koje im odgovaraju". KABUL - Muslimanski fundamentalisti Talibani, koji su protekle noći zauzeli Kabul, proglasili su amnestiju za sve vojnike afganistanske vlade koji su se predali, prenosi agencija Reuter pozivajući se na pobunjeničke izvore. "Proglašavamo opću amnestiju za sve vojnike afganistanske vlade koji su se predali. Talibani se neće osvećivati. Ne gajimo mržnju. Ako ljudi nekoga budu smatrali odgovornim za zločine sudit će mu se prema islamskom zakonu", izjavio je jedan od zapovjednik Talibana za koeg se kaže samo da se zove Musa. ŽENEVA - UN je oštro osudio Talibane zbog pogubljenja bivšeg afganistanskog predsjendika Nadžibulaha odmah nakon što su zauzeli glavni grad Kabul. Njegovo otimanje iz zgrada UN predstavlja kršenje imuniteta koje jamči međunarodni zakon, a njegovo ubojstvo baca sumnju na namjeru novih vlasti u Kabulu da postignu pomirenje i pravdu, izjavio je šef posebne misije Ujedinjenih naroda u Afganistanu, Norbert Holl. NEW DELHI - Afganistanski veleposlanik u Indiji Masud Kalili u petak je priopćio kako se predsjednik Burhanudin Rabani i članovi njegove vlade nalaze oko 25 km sjeverno od afganistanskoga glavnoga grada Kabula, nakon što su u grad ušli islamski Talibani. On je priopćio kako Rabanijeva vlada i dalje drži pod nadzorom 13 od 31 afganistanske pokrajine. Vladine snage drže pod nadzorom i zračnu bazu Bagram, 50 km sjeverno od Kabula, izjavio je Kalili. Suprotno tome talibanski su vojni zapovjednici u Kabulu izvijestili da su zauzeli i zračnu bazu, te kabulsku zračnu luku koja se nalazi nedaleko od glavnoga grada. ŽENEVA - Talibani su ušli u Kabul mirno, "onako kako su Crveni Kmeri ušli u Pnom Pen", kazao je u petak glasnogovornik Međunarodnog ureda Crvenog križa Joerg Stoecklin. Talibani su u glavni afganistanski grad ušli u noći s četvrtka na petak. Vladine snage nisu pružile otpor. Talibani su odmah zauzeli sve javne zgrade. "Grad je jutros miran. Bio je miran i sinoć. Talibani su u njega ušli mirno, onako kako su Crveni Kmeri ušli u Pnom Pen", rekao Stoecklin. "Ima ljudi na ulicama, ali manje nego inače", kazao je Stoecklin. JERUZALEM - Gradonačelnik izraelskog dijela Jeruzalema Jehud Olmert je izjavio da će tunel, čije probijanje je ovog tjedna urokovalo sukobe u kojima je poginulo više od 60 osoba, biti ponovno otvoren u nedjelju. "Od početka je bilo predviđeno da tunel bude zatvoren u petak i subotu", izjavio je Olmert. "Pozivam sve koji žele, da u nedjelju posjete tunel", dodao je gradonačelnik. U sukobila palestinskih demonstranata i policije u srijedu i četvrtak je poginulo 64 osoba. Danas su izbili novi sukobi u kojima je poginula jedna osoba, a 30 ih je ranjeno s palestinske strane. Pet izraleskih policajaca je ranjeno. KAIRO - U kairskoj džamiji al-Azhar danas je održna antiizraelska demonstracija nakon molitve koju je vodio veliki imam Muhamed Sajed Tantaui. Vjernici su izrekli posebnu molitvu za spokoj duša "palestinskih mučenika" koji su posljednjih dana ubijeni u sukobima s Izraelcima na Zapadnoj obali i u pojasu Gaze. Oko 300 vjernika je zatim željelo izaći iz džamije da bi demonstrirali, ali velike snage sigurnosti su ih spriječile zatvorivši sva vrata. MOSKVA - Ruski ministar vanjskih poslova Evgenij Primakov pozvao je Izralce i Palestince na "maksimalnu suzdržanost" te na ponovne mirovne pregovore, prenosi u petak agencija Interfax. Situacija na Bliskom istoku "vrlo je napeta" i dvije bi strane trebale "dati poticaj mirovnim pregovorima na temelju već zaključenih sporazuma", kazao je Primakov nakon sastanka u New Yorku s izraelskim ministrom vanjskih poslova Davidom Levyem. "Ne bi trebalo biti nikakvih nesuglasica" s obzirom na te sporazume, kazao je Primakov. Levy je rekao da predsjednik PLO Jaser Arafat "mora pokazati da on drži pod nadzorom svoju policiju". "Prirodni put je razgovarati o problemu a ne se igrati vatrom", rekao je Levy a Primakov je dodao: "Mi to također očekujemo i od Izraelaca". RIM - Neka sve župe, crkve i zajednice mole svakog dana za Papino zdravlje. To u posebnom pismu, objavljenom danas od Rimljana traži kardinal Camillo Ruini, predsjednik Talijanske biskupske konferencije. Ruini, koji je ujedno i Papin rimski vikar, poslao je pismo u povodu 50. obljetnice zaređenja Karola Wojtyle. Ta će obljetnica biti posebno svečano obilježena 1. studenoga u crkvi Svetog Petra u Rimu. Do tada bi Rimljani trebali svakog dana moliti za Papino zdravlje, o kojem su ponovno objavljene alarmantne vijesti. MOSKVA - Tajnik Vijeća sigurnosti Ruske Federacije general Aleksandar Lebed sastao se u petak s čelnicima južnih ruskih pokrajina u glavnom gradu Ingušije želeći zadobiti potporu za svoj mirovni plan za Čečeniju. "Spremni smo za mir", izjavio je Lebed nakon dolaska u Ingušiju. "Ako se itko suprotstavi miru ne može ostati na čelu pokrajine"", dodao je general Lebed. BONN - Gornji dom njemačkog parlamenta Bundesrat je u petak velikom većinom odlučio preseliti se u Berlin istodobno kada je takvu odluku donio i donji dom parlamenta Bundestag. Preseljenje bi se trebalo izvesti do 1999. godine. Bundesrat, u kojem se nalaze predstavnici 16 pokrajina, 1991. je godine odlučio ostati u Bonnu. Na kraju je ipak odlučio preseliti se u Berlin kako bi zadržao usku suradnju s ustavnim organima i "sačuvao povezanost s Bundestagom i vladom". (Hina) sv sv 272114 MET sep 96