ZAGREB, 26. rujna (Hina) - U Hrvatskoj ove godine neće biti dovoljno pšenice za zadovoljenje domaće potrošnje, jer je razina ovogodišnje proizvodnje bila ispod razine potreba potrošnje, što je dosad bio rijedak slučaj, istaknuli su
članovi Vijeća Udruženja poljoprivrede i prateće industrije Hrvatske gospodarske komori (HGK) raspravljajući na današnjoj sjednici o aktualnoj problematici poljoprivrede i prateće industrije, te o planu jesenje sjetve i berbe kasnih usjeva.
ZAGREB, 26. rujna (Hina) - U Hrvatskoj ove godine neće biti dovoljno
pšenice za zadovoljenje domaće potrošnje, jer je razina ovogodišnje
proizvodnje bila ispod razine potreba potrošnje, što je dosad bio
rijedak slučaj, istaknuli su članovi Vijeća Udruženja poljoprivrede i
prateće industrije Hrvatske gospodarske komori (HGK) raspravljajući na
današnjoj sjednici o aktualnoj problematici poljoprivrede i prateće
industrije, te o planu jesenje sjetve i berbe kasnih usjeva. #L#
Prema podacima "Žitozajednice" u silosima je 21. srpnja bilo
uskladišteno i zaprimljeno ukupno 366.240 tona pšenice, i to 320.240
tona za preradu i 46.000 tona za reprodukciju, dok je kod
gospodarstava ostalo još oko 250.000 tona pšenice, od čega će se jedan
dio otkupiti, a veći dio zadražati za naturalnu potrošnju na
gospodarstvima. Usprkos nastojanjima da se tržni viškovi otkupe u
cjelosti, Vijeće je ocijenilo da se u tome neće uspjeti, pa će se radi
podmiranja potreba potrošnje u Hrvatskoj, koje su kreću oko 600.000
tona, određena količina merkantilne pšenice morati uvesti.
Navodeći kako je "manjak pšenice prije ovogodišnje žetve bio
evidentan, na što su nadležne institucije upozoravane, te da je od
njih traženo da ne forsiraju izvoz pšenice", Vijeće je predočilo i
podatke Međunarodnog savjeta za žitarice koji pokazuje stanje
proizvodnje i zaliha pšenice u svijetu. Po tim podacima vidljivo je
kako zalihe pšenice u svijetu opadaju, a potošnja raste, posebice
zemalja iz Azije koje dosad nisu bile u kategoriji većih kupaca
pšenice.
Na sjednici Vijeća iznesene su i ocjene da je program jesenske
sjetve, kojim se predviđa zasijati 300.000 hektara pšenice, previše
ambiciozan, te da će se, kako je istaknuto, pojaviti znatan manjak
sjemenske pšenice.
Kako je za očekivat da će se zbog vremenskih neprilika smanjiti
jesenjski urod pojedinih kultura, predloženo je da država snosi dio
tereta, otpisujući dio kredita koji su proizvođači dobili za jesenjsku
sjetvu.
Istaknuto je da se strategija razvoja proljoprivrede ne provodi u
praksi, te da nije jasno definirano obiteljsko gospodarstvo, što je,
kako se ocjenjuje, i jedan od razloga stihije u proizvodnji.
Na sjednici Vijeća proizvođači voća istaknuli su kako je urod jabuka
i mandarina ove godine uvećan za 30 posto, ali da se to voće nema gdje
uskladištiti, jer nedostaju hladnjače.
(Hina) bma ds
261742 MET sep 96
(Hina) bma ds