ZAGREB, 26. rujna (Hina) - Prijedlogom zakona o sprječavanju pranja novca, kojeg je Vlada danas dostavila Saboru, prvenstveno se želi spriječiti legalizacija novca stečenog kriminalnim radnjama.
ZAGREB, 26. rujna (Hina) - Prijedlogom zakona o sprječavanju pranja
novca, kojeg je Vlada danas dostavila Saboru, prvenstveno se želi
spriječiti legalizacija novca stečenog kriminalnim radnjama. #L#
Prijedlog zakona određuje pranje novca kao "prikrivanje pravog
izvora protuzakonito dobivenog novca u bankarskom, novčarskom i drugom
poslovanju kako bi bio prikazan priskrbljenim na zakonit način i
upotrebljen za zakonitu djelatnost". Pritom se poglavito misli na
teške oblike kriminala kao što su trgovina drogom i oružjem,
prostitucija i kockarstvo te gospodarski kriminal.
Zakon obvezuje organizacije i pojedince koji se bave finacijskim
poslovanjem - banke, štedionice, investicijske fondove, organizacije
ovlaštene za platni promet, fond za privatizaciju, osiguravajuća
društva, burze, mjenjačnice, zalagaonice, igračnice, organizatore
igara na sreću te neke obrtnike i trgovce, da izvijeste finacijsku
policiju o svim transakcijama u vezi s primanjem i izdavanjem
gotovine, vrijednosnih papira, plemenitih kovina i dragulja u iznosu
većem od 75.000 kuna. Oni su također dužni izvijestiti financijsku
policiju i o svim sumnjivim transakcijama, u kojima se, primjerice,
pojavljuju neispravni dokumenti i sl.
Obveznici moraju identificirati stranku koja obavlja transakciju, a
obradu podataka o tome obavlja financijska policija. Ako financijska
policija utvrdi nezakonitost izvora novca, o tome izvješćuje državno
odvjetništvo, a može i sama zaustaviti transakciju na rok od 48 sati.
Za to vrijeme dužna je ustanoviti radi li se o pranju novca, a nakon
isteka roka može zadržati transkaciju samo uz pismeni nalog istražnog
suca.
Obveznici podliježu prekršajnoj odgovornosti ako ne postupe po
zakonu i ne prijave transakcije, u čemu će ih nadzirati financijska
policija i Narodna banka Hrvatske.
Po riječima pomoćnika ministra financija za bankarski i devizni
sustav i sustav osiguranja Ivice Smiljana, to nije zakon o ispitivanju
podrijetla imovine, niti se njime želi istraživati podrijetlo nečijeg
novca. "Želi se spriječiti da osobe koje se bave kriminalom
legaliziraju prljavo zarađeni novac, što nikako ne znači da su svi
ljudi sumnjivi", kazao je Smiljan.
Zakon nema namjeru ni spriječiti transakcije veće od navedenog
iznosa, naglasio je Smiljan, jer će svatko tko je stekao novac
legalnim putem moći obavljati svoje transakcije na uobičajen način.
Prijedlog zakona o sprječavanju pranja novca usklađen je sa
smjernicama Vijeća Europe, a slične zakone imaju gotovo sve europske
zemlje. Pranje novca, pogotovo u zemljama u tranziciji, poprimilo je
posljednjih godina velike razmjere. Na Konferenciji Europskog Vijeća o
pranju novca u zemljama u tranziciji održanoj 1994. godine iznesena je
procjena stručnjaka da se, primjerice, u Rusiji mjesečno "opere" jedna
do dvije milijarde američkih dolara.
Podaci ili procjene o pranju novca u Hrvatskoj zasad ne postoje, no
s obzirom da je i Hrvatska zemlja u tranziciji pretpostavka je
nadležnih da se ta pojava proširila i u nas.
(Hina) md ds
261637 MET sep 96
(Hina) md ds