ZAGREB, 26. rujna (Hina) - U sklopu priredaba Bavarsko-hrvatskoga tjedna danas se u Zagrebu održava seminar pod nazivom "Zaštita prirode bez granica". Organizator je seminara Bavarska akademija za zaštitu prirode i njegu krajolika -
ANL (Bayerische Akademie fuer Naturschutz und Landschaftspflege), a u njegovu radu sudjeluju i stručnjaci Bavarskoga državnog ministarstva za državni razvoj i poslove okoliša, Državne uprave za zaštitu okoliša RH, Državne uprave za zaštitu kulturnog i prirodnog naslijeđa RH, Zavoda za ornitologiju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) te Zavoda za biologiju zagrebačkoga Veterinarskog fakulteta.
ZAGREB, 26. rujna (Hina) - U sklopu priredaba Bavarsko-hrvatskoga
tjedna danas se u Zagrebu održava seminar pod nazivom "Zaštita prirode
bez granica". Organizator je seminara Bavarska akademija za zaštitu
prirode i njegu krajolika - ANL (Bayerische Akademie fuer Naturschutz
und Landschaftspflege), a u njegovu radu sudjeluju i stručnjaci
Bavarskoga državnog ministarstva za državni razvoj i poslove okoliša,
Državne uprave za zaštitu okoliša RH, Državne uprave za zaštitu
kulturnog i prirodnog naslijeđa RH, Zavoda za ornitologiju Hrvatske
akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) te Zavoda za biologiju
zagrebačkoga Veterinarskog fakulteta. #L#
Kako je istaknuto, glavni je cilj seminara izmjena iskustava i
znanja u strukturi vladinih i nevladinih zaštitarskih organizacija
dviju zemalja o sadašnjoj problematici zaštite vlažnih staništa
prirode u okvirima tzv. Ramsarske konvencije. Ta je konvencija
potpisna u iranskome gradu Ramsaru 1971. i od tada je, rečeno je,
jedno od najvažnijih "oruđa" u međunarodnoj zaštiti ptica močvarica i
njihovih staništa i jedina je konvencija koja obuhvaća cijeli svijet.
Do danas su, izvijestio je dr. Michael Vogel iz Bavarskoga državnog
ministarstva za državni razvoj i poslove okoliša, Konvenciju potpisale
93 zemlje i time se obvezale na zaštitu oko 800 vlažnih staništa
diljem svijeta, tj. površine od oko 55 milijuna hektara površine.
Članice Konvencije, pojasnio je dr. Vogel, vlade su zemalja
potpisnica, a po njegovu sudu, jedini je nedostatak Konvencije što
nije pravno obvezujuća.
Hrvatska je redovitom članicom Ramsarske konvencije postala 1991.
godine kada je i kandidirala četiri svoja lokaliteta za zaštitu:
Kopački rit, Lonjsko polje, Crnu Mlaku i pet područja u donjem toku
rijeke Neretve. Kako je kazao savjetnik u Državnoj upravi za zaštitu
prirodne i kulturne baštine Eugen Draganović, u Hrvatskoj je tako
zaštićeno oko 85.000 hektara površine, ističući da je još uvijek
zaposjednut jedan od tih lokaliteta - Kopački rit.
Uz iskustva bavarskih stručnjaka na području zaštite vlažnih
staništa prirode te njihovih hrvatskih kolega u zaštiti staništa
europske bijele rode, danas će biti razmijenjena i iskustva u
organizaciji vladine i nevladine zaštite prirode u Hrvatskoj i
Bavarskoj te odnosi s javnošću i obrazovanje u zaštiti prirode u dvije
zemlje.
Pozdravne riječi sudionicima skupa uputili su tajnik Bavarskoga
državnog ministrstva za državni razvoj i poslove okoliša dr. Willi
Mueller, direktor hrvatske Državne uprave za zaštitu kulturnog i
prirodnog nasljeđa Ivo Bralić te predstavnik Državne uprave za zaštitu
okoliša Damir Brlek.
(Hina) ip mć
261629 MET sep 96
(Hina) ip mć