PRIVATIZACIJA U SLOVENIJI KASNI

BEČ, 25. rujna (Hina/APA) - Mogući ulagači u slovensko gospodarstvo mogu očekivati pozitivne razvojne tokove, stoji u tržišnom izvještaju Creditanstalt Investmentbank (CAIB). #L# Vlada i poslovni svijet pokazuju sve više razumijevanja za činjenicu da je potreban strani kapital kako bi se od Slovenije napravila uspješna članica Europske unije. Unatoč visokoj inflaciji i velikom troškovnom opterećenju, znakovi za idućih pet godina su pozitivni. Za daljnji pozitivan razvoj nužno je članstvo u Europskoj uniji. Slovenski turistički potencijal uglavnom je neiskorišten. Veća privatizacija teče vrlo sporo, no pokazuje tendenciju ubrzanja. Razlozi takvoj sporosti su u nedostatku pravila kod preuzimanja, te u (bivšem) jugoslavenskom modelu društvenog vlasništva. Privatizacija u zapadnom stilu provodi se npr. u obliku otkupa od managementa i zaposlenih. Trenutačno na burzi u Ljubljani notira 38 poduzeća s ukupnom kapitalizacijom od 450 milijuna američkih dolara (4,8 milijardi šilinga). Uz visoku stopu inflacije, veliku teškoću predstavlja i snažna orijentacija prema profitu, koja se očituje tako što svako smanjenje dobiti vodi do smanjenja troškova. Troškovna prednost Slovenije nije tako velika kao kod drugih zemalja u tranziciji. U usporedbi sa zapadnim zemljama, Slovenija ima troškovno povoljno tržište, no - u usporedbi s drugim reformskim državama, to je troškovno vrlo intenzivno tržište. Dodatnu teškoću glede angažmana u Sloveniji čini nacionalni ponos, stoji u izvještaju CAIB-a. Prednosti slovenskog gospodarstva su dobra stručna usavršenost, visoka kakvoća proizvodnje, dobra infrastruktura te profesionalne snage u svim područjima. Slovenski gospodarski razvoj temelji se uglavnom na izvozu. Glavni izvozni partneri su, poredani prema važnosti, Njemačka, Italija i Hrvatska. Zajedno u te zemlje ide 71 posto slovenskog izvoza i 69 posto uvoza. Najvažnija gospodarska područja su pivovare, turizam, građevinarstvo, transport i bankarstvo. Izvoz je tri puta veći od prosječnog izvoza ostalih zemalja u tranziciji. Vanjski je dug od 2,9 milijardi američkih dolara razmjerno nizak, što vrijedi i za proračunski deficit, uz istodobni porast stranih valutnih rezervi. Inflacija je 1995. iznosila 12,6 posto, nakon 18,3 posto 1994. i 22,9 posto godine 1993. Za godinu 1996. očekuje se stopa inflacije od 10 posto. Stopa nezaposlenosti bila je 1995. 13,9 posto, a u 1996. očekuje se stopa od 14,4 posto. Unutarnjim bruto proizvodom od 18,6 milijardi američkih dolara i s 9353 američka dolara po glavi stanovnika godine 1995., Slovenija je daleko ispred ostalih zemalja nastalih na prostoru bivše Jugoslavije. Realni rast unutarnjega bruto proizvoda iznosio je godine 1995. 3,5 posto. (Hina) sap rb 251056 MET sep 96