ZAGREB, 23. rujna (Hina) - Županijski dom hrvatskog sabora većinom je glasova, nakon opširne rasprave podržao, Konačni prijedlog zakona o javnom priopćavanju, koji je pred zastupnicima bio u trećem čitanju. Za predloženi zakon
glasovalo je 36 zastupnika, deset je bilo protiv, a tri su se zastupnika suzdržala.
ZAGREB, 23. rujna (Hina) - Županijski dom hrvatskog sabora većinom je
glasova, nakon opširne rasprave podržao, Konačni prijedlog zakona o
javnom priopćavanju, koji je pred zastupnicima bio u trećem čitanju.
Za predloženi zakon glasovalo je 36 zastupnika, deset je bilo protiv,
a tri su se zastupnika suzdržala. #L#
Glavnina primjedbi, uglavnom oporbenih zastupnika, odnosila se na
odredbe o osiguranju od odgovornosti za štetu, te na odredbe po kojima
bi se sporovi o naknadi štete rješavali po hitnom postupku.
U ime Kluba zastupnika HSLS-a Mladen Godek amandmanom je tražio
brisanje tih članaka, ocijenivši neprihvatljivim da izdavanje redovitih
izdanja pretpostavlja osiguranje velikih novčanih sredstava. Premije
za osiguranje od odgovornosti znatno će poskupjeti izdavanje novina,
što znači da se neke novine naprosto neće moći izdavati, kazao je
Godek. Osim toga, ustvrdio je, ne postoje nikakvi logični razlozi koji
bi opravdavali hitnost postupka u parnicama radi naknade štete,
dodajući kako su oni logični samo ukoliko se javlja spor zbog
neobjavljivanja ispravke, ali ne i u parnicama gdje se traži novčana
naknada zbog povrede časti, ličnosti i slično.
Takvu argumentaciju podržali su i ostali zastupnici HSLS-a,
ocijenivši među inim, kako će se hitnim postupkom u sporovima radi
naknade štete "okoristit vlast". Takve je ocjene, u završnom
izlaganju, odbacio ministar pravosuđa Miroslav Šeparović, ponavljajući
da je hitni postupak u interesu i oštećenika i nakladnika. Dr. Tereza
Ganza-Aras (HSLS) amandmanom je tražila da se u državnim javnim
glasilima glavni urednik bira većinom novinarskih glasova tog glasila,
a ne da se imenuje.
Po ocjeni Tomislava Ninčevića (SDP) uloga države u javnom
priopćavanju trebala bi se usredotočiti na stvaranje jednakih
uvjeta za sve sudionike.
Predloženi zakon trebalo bi nazvati zakonom o javnom obavješćivanju,
ustvrdio je akademik Stjepan Babić (HDZ), napominjući kako je u tekstu
predloženog zakona, usprkos tome što se zove zakonom o javnom
priopćavanju, na 78 mjesta upotrebljena riječ informacija, koju bi po
njemu trebalo zamijeniti riječju obavijest.
Županijski dom nastavlja rad raspravom o Prijedlogu zakona o
izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskom fondu za privatizaciju.
(Hina) bm ds
231747 MET sep 96
(Hina) bm ds