GS: DALMATINSKE HOTELIJERE ZABRINJAVA PRIPREMA TURISTIČKE 1997.

SPLIT, 23. rujna (Hina) - Usprkos dobrim rezultatim ovogodišnje turističke sezone u Dalmaciji, dalmatinski hotelijeri sa zabrinutošću kreću u pripremu turističke 1997. Naime, "barijera straha", kako je kazao hrvatski ministar turizma mr. Niko Bulić, probijena je i iduće se godine očekuje znatno više gostiju. No, neizvjesno je hoće li zadužene hotelske kuće ishoditi novac potreban za njihov kvalitetan prihvat. #L# Nakon sušnih turističkih godina, dalmatinski su hotelijeri u pripremama za ovogodišnju sezonu morali posegnuti za zajmom koji je Hrvatska banka za obnovu i razvitak osigurala u inozemstvu. Temeljem projektne dokumentacije hotelskim je kućama odobren zajam u iznosu od najviše četiri milijuna kuna za najnužniju obnovu objekata. Prvi obrok toga kratkoročnog zajma, odobrenog uz kamatnu stopu od 10,5 posto, dospio je 15. rujna, no, ovogodišnji turistički posjet Dalmaciji nije priskrbio zaradu dostatnu za njegovo podmirenje. Već krajem kolovoza bilo je jasno da će vraćanje zajma za većinu hotelijera biti nemoguće, budući financijski učinci sezone nisu pratili one fizičke. Tvrde to i najuspješniji hotelijeri, koji su u ovoj sezoni, poput bolskog Zlatnog rata i hvarskog Sunčanog Hvara, ostvarili dobru posjećenost. Većina hotelijera stoga traži rješenje podmirenja preuzetih obveza, jer su jamstvo za vraćanje zajma dale poslovne banke, koje će zasigurno nepouzdane vjerovnike svrstati u rizičnu skupinu komitenata. A to hotelijeri, kako kažu, ne žele jer u svojim poslovnim bankama i ubuduće vide izlaz iz financijskih teškoća. Po tvrdnjama dalmatinskih hotelijera, ni jedna turistička tvrtka nije zaradila onoliko koliko je uzela kredita, pa stizanje prve rate za naplatu može značiti blokiranje njihovih žiro računa. Na molbe za reprogramiranje duga iz Hrvatske banke za obnovu i razvitak stigao je odgovor da se vraćanje zajma nažalost ne može odgoditi, budući je to namjenski zajam iz inozemnih izvora čije se dospjeće mora poštivati. Treba reći da je još kod dobivanja tih kredita bilo jasno da se radi o sredstvima koja su "nužno zlo", jer rokovi i kamate pokazivali su da je riječ o skupim kreditima, ali su oni hotelijerima u tom razdoblju, kako ističu, jedini bili dostupni. Dok u Istri i Kvarneru svoje kreditne obveze, zbog boljega financijskog učinka sezone ne dovode u pitanje, u četiri dalmatinske županije o tome, kako sada stvari stoje, mogu samo sanjati. Uz to, predstoje im i nova ulaganja za pripremu turističke 1997, koja bi dalmatinski turizam trebala dovesti na predratnu razinu, kad je u tom dijelu zemlje u jednom danu znalo biti i više od 300.000 gostiju. (Hina) em sab 231551 MET sep 96