ZAGREB, 20. rujna (Hina) BEČ - Rusija je spremna nastaviti vojnu suradnju s NATO-om u BiH u slučaju da se ukaže potreba za nastavkom vojne nazočnosti međunarodnih mirovnih snaga, rekao je u Beču ruski ministar vanjskih poslova
Jevgenij Primakov. On je to izjavio nakon susreta s glavnim tajnikom NATO-a Javierom Solanom. Rusija se i dalje protivi proširenju Sjevernoatlantskog saveza, ali je spremna nastaviti dijalog s tom organizacijom, dodao je Primakov. BEČ - Ruski ministar vanjskih poslova Jevgenij Primakov ponovio je u Beču ruski stav o protivljenju proširenju NATO-a na zemlje istočne Europe, u govoru održanom pred članovima stalnog vijeća Oganizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS). "Apsolutno je neprihvatljivo za Rusiju da NATO približi svoju vojnu infrastrukturu njezinu teritoriju", kazao je Primakov predstavnicima zemalja članica OESS-a, čije je sjedište u Beču. Ruski je ministar naglasio kako je Rusija "daleko od toga da uzme za pravo donošenje veta na odluku o priključenju drugih država NATO-u". WASHINGTON - Američki kardiolog Michael DeBakey (Majkl Debejki), jedan od začetnika metode transplantacije srca, najavio je da će u nedjelju doputovati u Moskvu kako bi pomogao svojim ruskim kolegama pri operaciji srca ruskog predsjednika Borisa Jeljcina. "Spreman sam sve učiniti kako bih pomogao", rekao je DeBakey (88) u telefonskom razgovoru iz Houstona. MOSKVA - Dr. Sergej Mironov, ravnatelj kremaljskoga Zdravstvenog centra, je izjavio kako ruskoga predsjednika Bori
ZAGREB, 20. rujna (Hina)
BEČ - Rusija je spremna nastaviti vojnu suradnju s NATO-om u BiH u
slučaju da se ukaže potreba za nastavkom vojne nazočnosti međunarodnih
mirovnih snaga, rekao je u Beču ruski ministar vanjskih poslova
Jevgenij Primakov. On je to izjavio nakon susreta s glavnim tajnikom
NATO-a Javierom Solanom.
Rusija se i dalje protivi proširenju Sjevernoatlantskog saveza, ali
je spremna nastaviti dijalog s tom organizacijom, dodao je Primakov.
BEČ - Ruski ministar vanjskih poslova Jevgenij Primakov ponovio je u
Beču ruski stav o protivljenju proširenju NATO-a na zemlje istočne
Europe, u govoru održanom pred članovima stalnog vijeća Oganizacije za
europsku sigurnost i suradnju (OESS).
"Apsolutno je neprihvatljivo za Rusiju da NATO približi svoju vojnu
infrastrukturu njezinu teritoriju", kazao je Primakov predstavnicima
zemalja članica OESS-a, čije je sjedište u Beču.
Ruski je ministar naglasio kako je Rusija "daleko od toga da uzme za
pravo donošenje veta na odluku o priključenju drugih država NATO-u".
WASHINGTON - Američki kardiolog Michael DeBakey (Majkl Debejki), jedan
od začetnika metode transplantacije srca, najavio je da će u nedjelju
doputovati u Moskvu kako bi pomogao svojim ruskim kolegama pri
operaciji srca ruskog predsjednika Borisa Jeljcina.
"Spreman sam sve učiniti kako bih pomogao", rekao je DeBakey (88) u
telefonskom razgovoru iz Houstona.
MOSKVA - Dr. Sergej Mironov, ravnatelj kremaljskoga Zdravstvenog
centra, je izjavio kako ruskoga predsjednika Borisa Jeljcina očekuje
velika i ozbiljna operacija i da je puno toga na kocki.
Dr. Mironov je objavio kako će ruski predsjednik ostati u bolnici
sljedeća tri ili četiri dana, kako bi se obavile sve potrebne pripreme
za kirurški zahvat.
SALAHEDIN - Turska je "odustala od plana o stvaranju zone sigurnosti"
u iračkom Kurdistanu, rekao je vođa Demokratske stranke Kurdistana
Masud Barzani.
Tijekom konferencije za novinare održane u sjedištu stranke u
Salahedinu na sjeveru Iraka po povratku iz Ankare gdje je razgovarao
s turskom ministricom vanjskih poslova Tansu Ciller (Čiler), Barzani
je rekao da mu je Ciller najavila napuštanje plana o stvaranju zone
sigurnosti koji je izazvao žive reakcije u Iraku i arapskom svijetu.
ANKARA - Zamjenica turskog premijera Tansu Ciller osudila je odluku
Europskog parlamenta čiji su članovi izglasovali uskraćivanje pomoći
od 470 milijuna američkih dolara Turskoj zbog kršenja ljudskih prava,
nazvavši tu odluku "nepravednom i pristranom".
Europski parlament u četvrtak je velikom većinom donio odluku o
zamrzavanju pomoći Turskoj, optužujući tursku vladu da nije "postigla
značajniji napredak" u domeni ljudskih prava i demokracije.
KIJEV - Ukrajina i Zapadnoeuropska unija (WEU) potpisale su u Kijevu
zajedničko priopćenje kojim se službeno određuju odnosi između Unije i
tog "važnog partnera", rekao je glavni tajnik Zapadnoeuropske unije
Jose Cutileiro koji je u posjetu Kijevu.
Sporazumom, što su ga potpisali Cutileiro i ukrajinski ministar
vanjskih poslova Genadij Udovenko, predviđa se šira suradnja, posebice
na polju mirovnih operacija i u zračnom prometu, zatim sudjelovanju
ukrajinskih predstavnika u vojnim vježbama Zapadnoeuropske unije te
suradnja između satelitskog centra Torrejon u Španjolskoj i
ukrajinskog Nacionalnog svemirskog ureda.
TALIN - Estonski predsjednik Lennart Meri ponovno je izabran za
predsjednika države nakon što ga je konačno podržala posebno sazvana
biračka skupština.
Meri je bio prisiljen proći pet izbornih krugova prije nego što je
odnio pobjedu nad protivnikom Arnoldom Ruutelom.
Lennart Meri izabran je na mjesto predsjednika po drugi put, na
mandat od pet godina. Estonija se osamostalila od bivšeg SSSR-a 1991.
godine.
ZAGREB - Njemački gospodarstvenici zainteresirani su za privatizaciju
velikih javnih poduzeća u Hrvatskoj, posebno u području
telekomunikacija i energetike. Oni drže da privatizacija tih poduzeća
vodi ka smanjenju cijena za građanstvo. To je istaknuto u današnjem
razgovoru izaslanstva Odbora za gospodarstvo Njemačkog Saveznog
Parlamenta i hrvatskog ministra gospodarstva Davora Šterna.
VARŠAVA - Češki ministar vanjskih poslova Jozef Zieleniec je u Varšavi
izjavio da bi Rusija trebala igrati važnu ulogu u međunarodnom
dijalogu o sigurnosti, a poglavito o proširenju NATO-a na zemlje
istočne Europe.
"Nezamisliv je dijalog bez sudjelovanja Rusije", rekao je Zieleniec
na konferenciji za novinstvo koju je održao zajedno s poljskim
ministrom vanjskih poslova Dariuszom Rosatijem.
PARIZ - Francuska je objavila da je odobrila vizu vojnom zapovjedniku
čečenskih pobunjenika Aslanu Mashadovu kako bi sudjelovao na sastanku
Vijeća Europe idućeg tjedna u Strasbourgu, no u Vijeću navode da
njegovo sudjelovanje nije još potpuno izvjesno.
Aslan Mashadov pozvan je zajedno s posebnim Jeljcinovim izaslanikom
za Čečeniju, Aleksandrom Lebedom, s kojim je 31. kolovoza potpisao
mirovni sporazum, da u ponedjeljak sudjeluju u raspravi pred
Parlamentarnom skupštinom.
KUALA LUMPUR - Malezija je spremna zadržati svoje vojnike u Bosni i
Hercegovini i poslije isteka mandata UN, 20. prosinca, priopćio je
malezijski ministar obrane Syed Hamid Albar.
Istodobno, Malezija očekuje odluku NATO-a i odluku vlade BiH o tome
smatraju li potrebnim da međunarodne vojne snage ostanu na terenu i
nakon isteka njihova mandata, kazao je ministar Albar.
LJUBLJANA - Predsjednik slovenske Vlade dr. Janez Drnovšek odbio je na
konferenciji za novinstvo primjedbe opozicije kako je izdao nacionalne
interese u pregovorima o odnosima s Hrvatskom. Drnovšek je odbio i
izjavu hrvatskoga ministra vanjskih poslova dr. Mate Granića kako se
bilateralna pitanja između dviju država nisu uskladila zbog toga što
je Slovenija bila zauzeta približavanjem Europskoj uniji.
Drnovšek je rekao kako, prema njegovoj ocjeni, dosad s hrvatske strane
nije bilo prave spremnosti da se otvorena pitanja riješe.
WASHINGTON - Kandidat Reformske stranke u američkoj predsjedničkoj
utrci, ujedno i njezin osnivač, teksaški milijarder Ross Perot izjavio
je da se prijavljuje za sudjelovanje u predsjedničkoj tv-debati i
izaziva republikanca Boba Dolea "da se nađu u St. Louisu" na raspravi
u srijedu.
Prva predsjednička tv-debata bila je dogovorena za 25. rujna, no datum
ne odgovara Clintonu, koji će se dan prije pojaviti za govornicom
Ujedinjenih naroda. Izborni stožeri dvaju vodećih kandidata još
pregovaraju oko vremena održavanja i forme tih televizijskih
suočavanja.
ZAGREB - Predsjednik Vlade Republike Hrvatske mr. Zlatko Mateša primio
je izaslanstvo austrijske gospodarske komore na čelu s njezinim
predsjednikom Leopoldom Maderthanerom.
"Republika Hrvatska jedan je od naših najvažnijih trgovačkih partnera
i mi je smatramo susjednom zemljom", naglasio je među ostalim Leopold
Maderthaner. On se također osvrnuo na iznimno dobre odnose između
dviju zemalja, rekavši kako bi još trebalo intenzivirati međusobne
posjete na gospodarskoj razini.
ZAGREB - Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Republike
Hrvatske dr. Mate Granić primio je danas izaslanstvo Odbora za
gospodarstvo njemačkog Saveznog parlamenta koje je vodio
potpredsjednik odbora Ernst Schwanhold, priopćilo je Ministarstvo
vanjskih poslova.
PARIZ - Srbijanski predsjednik Slobodan Milošević i predsjednik
Predsjedništva BiH Alija Izetbegović sastat će se 3. listopada u
Parizu, priopćio je glasnogovornik francuskog ministarstva
vanjskih poslova Jacques Rummlehardt (Žak Rimelard).
"Središnja tema ovog sastanka trebao bi biti nastavak normalizacije
odnosa između dvije zemlje", dodao je Rummlehardt.
MOSKVA - Rusija je spremna srpskom entitetu u BiH dati zajam od 50
milijuna dolara namijenjen obnovi tamošnjeg gospodarstva, izvijestila
je novinska agencija Interfax.
Tim novcem trebala bi se nabaviti oprema i strojevi u Rusiji, kojima
će se na teritoriju Republike Srpske obnavljati energetski i
industrijski pogoni i tvornica aluminija Birač u Zvorniku.
ŽENEVA - Visoko povjereništvo UN-a za izbjeglice (UNHCR) kritiziralo
je "jednostranu odluku" Njemačke da sljedećeg mjeseca otpočne s
prisilnim povratkom bosanskohercegovačkih izbjeglica, te je pozvalo
njemačku vladu da bude fleksibilnija u njezinoj provedbi. #L#
Glasnogovornica UNHCR-a Christiane Berthiaume izjavila je da ni
trenutni sigurnosni uvjeti niti broj razorenih kuća u BiH ne
dopuštaju masovni povratak izbjeglica. UNHCR procjenjuje da su 60
posto od 320.000 izbjeglica koliko ih se nalazi u Njemačkoj Muslimani
iz područja koje sada nadziru Srbi.
BONN - Njemački listovi u petak su obasuli kritikama odluku ministara
unutarnjih poslova njemačkih saveznih država da u listopadu otpočne
povratak bosanskohercegovačkih izbjeglica u njihovu matičnu zemlju.
Listovi pišu da je "nehumano" vraćati izbjeglice iz BiH kućama dok još
uvijek postoji velika nestabilnost u tom području, ali su i donekle
iskazali razumijevanje za financijski teret koji izbjeglice
predstavljaju saveznim državama. Međutim, izražene su sumnje u motive
zbog kojih se 320.000 BIH izbjeglica tjera kući baš u listopadu kada
počinje zima.
(Hina) mm
202100 MET sep 96
(Hina) mm