ZAGREB, 19. rujna (Hina) - Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske večeras je zaključio dvodnevnu objedinjenu raspravu o Izvješću o međunarodnom položaju Republike Hrvatske i Prijedlogu zakona o potvrđivanju Sporazuma o
normalizaciji odnosa između Republike Hrvatske i SR Jugoslavije. U dvodnevnoj je raspravi sudjelovalo stotinjak zastupnika, a može se sažeti u dva stava. Zastupnici HDZ podržavaju Sporazum, jer se njime ostvaruju strateški interes hrvatske države, dok većina zastupnika oporbe prihvaća Sporazum, kako su isticali - kao činjenicu mira, ali dvoje, je li pravo vrijeme za njegovo donošenje i jesu li odredbe dovoljno precizne i jamče da će i stvarno biti provedene.
ZAGREB, 19. rujna (Hina) - Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske
večeras je zaključio dvodnevnu objedinjenu raspravu o Izvješću o
međunarodnom položaju Republike Hrvatske i Prijedlogu zakona o
potvrđivanju Sporazuma o normalizaciji odnosa između Republike
Hrvatske i SR Jugoslavije. U dvodnevnoj je raspravi sudjelovalo
stotinjak zastupnika, a može se sažeti u dva stava. Zastupnici HDZ
podržavaju Sporazum, jer se njime ostvaruju strateški interes hrvatske
države, dok većina zastupnika oporbe prihvaća Sporazum, kako su
isticali - kao činjenicu mira, ali dvoje, je li pravo vrijeme za
njegovo donošenje i jesu li odredbe dovoljno precizne i jamče da će i
stvarno biti provedene. #L#
U više navrata na zastupničke primjedbe i pitanja odgovarao je
ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić, koji je u zaključnoj riječi
opetovao da je Sporazumom priznanje hrvatskog teritorijalnog
integriteta i suvereniteta od glavnog neprijatelja. Njime se ostvaruje
temeljni strateški interes Hrvatske koja se sada može okrenuti drugim
interesima, a to je prvenstveno priključivanje i ulazak u europske
integracije i Vijeće Europe.
Više je puta u raspravi istaknuto da Sporazum o normalizaciji znači
kraj rata, a pozivajući na podršku Zlatko Canjuga (HDZ) je
poručio da je "glas za Sporazum glas za mir". Ocjenama zastupnika
HDZ-a da je riječ o povijesnom Sporazumu pridružio se i Vladimir Šeks
koji dodaje da je riječ i o povijesnom vremenu. Sporazumom se, istaknuo
je uz ostalo Šeks, Hrvatska može riješiti međunarodnih snaga na svom
tlu, njime snaži i jača njena politička pozicija da te snage napuste
Hrvatsku. Ključni su po njemu članak 1. i 2. kojima se Beograd odriče
bilo kakvih teritorijalnih pretenzija, dok su ostali članci okvir za
proces koji će možda, napominje Šeks, trajati desetak godina.
Osvrćući se na problem Prevlake, odnosno rta Oštro, Nikola Obuljen
(HDZ) je kazao da je to najstarija kopnena granica, ali da granica na
moru nikada nije utvrđena. Za Hrvatsku je Prevlaka samo sigurnosni
problem, rekao je Obuljen ističući da kopnena granica nije upitna,
treba je samo ucrtati, a razgraničenja na moru utvrdit će se sukladno
međunarodnom pravu. Sporazum predstavlja povijesni rasplet stoljetnih
različitih ideja, kazao je Drago Krpina (HDZ), ustvrdivši da "više
nikada tako jaka Srbija neće napasti tako slabu Hrvatsku kao što je to
učinila 1991."
Đuro Njavro (HDZ) ukazao je da će Sporazum imati značajne gospodarske
posljedice, od otvaranja prometnica, koristi za turizam, povoljnih
uvjeta za strane investitore, a postupno će utjecati i na oživljavanje
međusobne trgovine dviju zemalja.
Ne dovodeći u pitanje opredjeljenost za mir, zastupnici oporbenih
stranaka, primjerice Ante Tukić (HSLS) i Slavko Linić (SDP), upitali
su da li je ipak pravo vrijeme za potpisivanje Sporazuma, jer je zbog
ratnih stradanja ipak primljen emocionalno. Zastupnici oporbe
upozoravali su na niz nejasnosti odredbi Sporazuma, Vlado Gotovac
(HSLS) primjerice o kontinuitetu državnosti, što se priznaje
Hrvatskoj, i s druge strane kontinuitetu države što je priznato SRJ.
Može li se, upitao je pritom, SRJ pojaviti u međunarodnim
institucijama kao sljednica bivše države. Upitna je, po Mati Arloviću
(SDP) i odredba o privremenoj primjeni, jer su međudržavni ugovori,
prema Ustavu, primjenjivi tek kad su potvrđeni i objavljeni. Da bi se
zaštitili interesi Hrvatske i njenih građana, u operacionalizaciji
Sporazuma, odnosno daljnjim ugovorima, naglašava Arlović treba voditi
računa o nejasnosti odredbi o razgraničenju, ponovnom osnaženju
Erdutskog sporazuma, otkazivanju sudskih postupaka. Srećko Bijelić
(HNS) ističe kako nitko nije dovodio u pitanje rezultate hrvatske
vanjske politike, već je, pojašnjava bilo prijedloga za još bolje
pozicioniranje Hrvatske.
Sažimajući raspravu ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić još je
jednom ponovio da je Sporazumom bitno ojačan međunarodni položaj
Hrvatske i njene pozicije u pregovorima o okončanju mandata UNTAES-a,
o pitanju sukcesije, te ističe kako se može očekivati da će
Ministarsko vijeće 15. listopada donijeti odluku o formalnom
potpisivanju sporazuma o prijamu hrvatske u Vijeće Europe koje će biti
početkom studenoga.
(Hina) sšh/bm dd
192049 MET sep 96
(Hina) sšh/bm dd