ZASTUPNIČKI DOM SABORA: IZVJEŠĆE DR. MATE GRANIĆA (ŠIRA VERZIJA)

ZAGREB, 18. rujna (Hina) - Položaj Hrvatske u međunarodnim odnosima u ovom je trenutku vrlo stabilan. Hrvatska se potvrdila kao nezaobilazni čimbenik i subjekt kako uspostave trajnog mira, tako i uspostave novog međunarodnog poretka u ovom dijelu Europe i svijeta. Međutim, moramo biti svjesni da će Hrvatska i dalje biti izložena raznim pritiscima međunarodne zajednice, nekih njezinih dijelova ili pak pojedinih zemalja. Promijenili se jesu i stanje i okruženje, ali pred nama je još niz iskušenja. Naglasci su to iz Izvješća potpredsjednika Vlade i ministra vanjskih poslova dr. Mate Granića o međunarodnom položaju Republike Hrvatske pred Zastupničkim domom hrvatskog Sabora. #L# Govoreći o mogućim pritiscima dr. Granić je rekao kako pojedine zemlje još imaju rezervi glede trenutka formalnog prijama Hrvatske u Vijeće Europe, osjećaju se i vrlo jaki pritisci u svezi suradnje s Haaškom sudom, koji, dodao je, idu tako daleko da se u dokumentima glede optužnice protiv Ivice Rajića govori kako je Hrvatska bila uključena u međunarodni sukob u BiH. Osobitu pozornost u opširnom izlaganju potpredsjednik hrvatske Vlade i ministar vanjskih poslova posvetio je Sporazumu o normalizaiji odnosa između Republike Hrvatske i SRJ, razdoblju koje mu je prethodilo, značenju i dosezima tog sporazuma. Pritom je naglasio kako će vrijeme pokazati da taj i takav sporazum o normalizaciji ima iznimno mjesto u povijesti hrvatskog, srpskog i crnogorskog naroda, te njihovih država, i stoga što se do njega - nakon agresije, krvavoga rata, sukoba i raspada bivše državne tvorevine - došlo isključivo voljom i spremnošću dviju strana, izvan bilo kakvih globalno-regionalnih pristupa i izvan Okvirnog sporazuma za postizanje mira u Bosni i Hercegovini. "Za nas je ovaj sporazum, kako je rekao predsjednik dr. Tuđman 'točka u završnoj rečenici povijesnog poglavlja uspostave slobodne, demokratske Hrvatske, potpunog priznanja njezina državnog kontinuiteta, teritorijalne cjelovitosti - i to od glavnog protivnika'", naglasio je ministar Granić. Dr. Granić je napomenuo kako sporazum potvrđuje utemeljenost, opravdanost i valjanost temeljne strategijske odrednice provedbe državne politike u proteklih šest godina, odnosno politike oslanjanja na vlastite snage uz istodobno usklađivanje državne politike sukladno procijenjenim realnim odnosima snaga unutar međunarodne zajednice. Odredbe sporazuma, naglasio je dr. Granić, konačno potvrđuju neuspjeh politike teritorijalnog prisizanja u bilo koju svrhu i na bilo koji način - vojnom silom, poricanjem suverenosti ili manipulacijom manjinom. U svom izlaganju ministar Granić detaljno je rasčlanio odredbe Sporazuma osvrćući se, među ostalim, i na Pravlaku. Pritom je istaknuo da, polazeći od sadašnjeg, stvarnog stanja te povijesti i međunarodnog prava nema apsolutno nikakve dvojbe da je Prevlaka hrvatsko područje, odnosno dio suverenog hrvatskog teritorija. U odnosima dviju zemalja to ostaje sigurnosno pitanje, odnosno spor koji će se rješavati sukladno Povelji UN i načelima dobrosusjedstva. Napominjući kako je Prevlaka sve dosad bila dio jugoslavenske strategije "otvorenih pitanja" naglasio je da se to pitanje postignutim sporazumom sada zapravo zatvara. Zaključujući dio izlaganja koji se tiče Sporazuma o normalizaciji, ministar Granić je, osvrćući se na povremene spekulacije u javnosti, naglasio vrlo jasno kako Sporazum o normalizaciji nisu pratili i neće pratiti nikakvi tajni dogovori, odnosno aneksi. Jednako tako, dodao je, nema nikakvih dogovora na račun ili na štetu bilo koje treće strane. Govoreći o još nekim značajkama međunarodnog položaja Hrvatske dr. Granić je naglasio da je Hrvatska povijesno, civilizacijski i po općem svjetonazoru europska, odnosno srednjoeuropska i sredozemna zemlja. Hrvatska želi, nastoji i uspijeva razvijati dobre odnose i suradnju sa susjedima, kazao je ministar Granić, napominjući da je Hrvatska svjesna da je u susjedstvu Balkana i posebno vezana za zbivanja u BiH. Hrvatska je spremna preuzeti taj dio svoje odgovornosti i pomoći usposavtavi mira u toj susjednoj zemlji, poručio je dr. Granić. Hrvatska ima vrlo razgranate odnose s BiH, te Federacijom BiH i namjerava takve odnose razvijati unatoč činjenici da će Bosna i Hercegovina nakon izbora imati vrlo specifičan ustroj, kazao je ministar Granić, navodeći da su temelj budućih odnosa posebice Federacija, dosljedno ustrojena na načelima i u duhu Washingtonskog sporazuma, te Hrvatsko-bosanskohercegovačako vijeće za suradnju. U postizbornom razdoblju najvažnija je opća politička konsolidacija Bosne i Hercegovine, te uspostava odgovarajućih ustanova vlasti, kako je predviđenom dejtonskom formulom BiH i Washingtonskim sporazumom, istaknuo je dr. Granić napominjući da svaka preinaka duha, odredbi ili bitan vremenski otklon od Daytona znači destabilizaciju unutarnjeg stanja u BiH. Ministar Granić govorio je i o odnosima s susjedima, posebice sa Slovenijom, naglašavajući da uzajamne odnose dviju država određuje visoki stupanj interesa za dobro susjedstvo, te da su hrvatsko-slovenski odnosi dodatno određeni našim u biti istovjetnim strategijskim odnosom i postavljanjem glede Europske unije i općenito uključivanja i euroatlantske ustanove. Dodao je da se poslije parlamentarnih izbora u Sloveniji očekuje intenziviranje dijaloga, napominjući da je napredak već postignut. "Utvrđivanje kopnene granice je praktično završeno; imovinsko-pravni sporazum gotovo je spreman za parafiranje; spremni smo nastaviti intenzivno pregovarati o NE Krško", kazao je dr. Granić napominjući kako ostaju otvorena još dva ozbiljna pitanja - Piranski zaljev i Ljubljanska banka. Pritom je istaknuo da su hrvatska pozicija i prijedlog glede Piranskog zaljeva posve sukladni normama međunarodnog prava, te da mogu posve zadovoljiti interes Slovenije glede razgraničenja u zaljevu i neometanog pristupa otvorenom moru, a bez diranja u hrvatski suverenitet. "Hrvatska bi željela zatvoriti to pitanje dijalogom. Ali, ostajemo otvoreni i za arbitražu", kazao je dr. Granić. Govoreći o globalnom regionalnom pristupu Europskoj uniji dr. Granić je kazao kako međunarodna zajednica želi što šire i hitnije rješenje krize u ovom dijelu Europe. Neprijeporna je činjenica da se naš dijalog, kazao je dr. Granić, kako u svezi s ulaskom u Vijeće Europe, tako i aktiviranje PHARE programa odvija u znaku tzv. globalnog regionalnog pristupa Europskoj uniji, ali oko toga, naglasio je, vrte se i razne "obnoviteljske ideje" koje promiču pojedini zagovaratelji Jugoslavije u ovom ili onom obliku, premda svi službeni predstavnici Europske unije izričito tvrde kako im to nije namjera. Hrvatska nije spremna biti ničiji talac i čekati na najsporijeg na putu ostvarenja svog vitalnog i strategijskog interesa - uključenja u eurointegracije i zauzima se za individualni pristup, odnosno svaka zemlja na temelju jasnih općih kriterija i svaka zemlja na temelju objektivnog stanja. Ističući da je ulazak Hrvatske u Vijeće Europe jedan od strategijskih prioriteta, dr. Granić je izrazio uvjerenje da će se pozitivna preporuka Parlamentarne skupštine o prijamu Hrvatske provesti i na Ministarskom vijeću, te da će cijeli proces završiti tijekom listopada odlukom o datumu potpisivanja pristupa Republike Hrvatske Vijeću Europe. Završetak tog procesa, kao i dostignuti stupanj provedbe mirovnog sporazuma u BiH, uključujući održane izbore i ustrojavanje ustanova vlasti, osobito u Federaciji, za Hrvatsku označava ulazak u strategijsko, političko i kvantitativno novo razdoblje međunarodne afirmacije i učvršćenja međunarodnog položaja države. Ističući glavne ciljeve u svezi pozicioniranja Hrvatske, Granić je naglasio da su to europske i euroatlantske integracijske ustanove, na početku Vijeće Europe i Partnerstvo za mir, a naposljetku Europska unija i NATO. Posebno mjesto, naglasio je, imaju i veze i strateško partnerstvo sa Sjedinjenim Američkim Državama nastalo i razvijeno u najpresudnijim fazama mirovnog procesa. Hrvatska je otvorena svakom tko želi ocijeniti dokle je došla. Objektivno stanje i objektivna prosudba hrvatskih postignuća dovest će nas i do sljedećega koraka uključivanja u euro-integracije, zaključio je na kraju Izvješća ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić. (Hina) bm/sšh ds 181359 MET sep 96