ITALIJA NAKON "PROGLAŠENJA" PADANIJE: REFORME, A NE SECESIJA

RIM, 18. rujna (Hina/AR) - U pismu što ga je poslao Parlamentu i koje je u u srijedu pročitano u Zastupničkom domu i Senatu, talijanski predsjednik Oscar Luigi Scalfaro poziva aktere talijanske politike da se suprotstave secesionističkim planovima Sjeverne lige, pozivajući ih istodobno na provedbu institucionalnih reformi koje bi zadovoljile zahtjeve za promjenama. "Potrebno je dati političke, isključivo političke odgovore na opravdane zahtjeve ljudi", istaknuo je talijanski predsjednik. #L# Neka su tužilaštva, najprije u Torinu pa u Mantovi i Veneziji, već prije pokrenula postupak protiv čelnika Sjeverne lige Umberta Bossija, osumnjičenog da je napao cjelovitost talijanske države proglašenjem neovisnosti takozvane Padanije. Predsjednik Scalfaro, obraćajući se pismom članovima Parlamenta (prema talijanskom Ustavu šef države može se Parlamentu obraćati pismeno, dok se osobno obraća samo u iznimnim prigodama), traži od njih da se što prije počnu provoditi reforme unutarnjeg ustrojstva države kako bi se dao primjeren odgovor ljudima na sjeveru Italije koji su Sjevernu ligu poduprli zbog njezina federalističkog, a ne secesionističkog programa. Sjeverna liga, pak, ne priznaje poraz doživljen u Veneciji, gdje je činu proglašenju neovisnosti takozvane Padanije bilo nazočno između deset i dvadeset tisuća ljudi, što je ocijenjeno kao vrlo mali broj (primjerice, na koncertu Pink Floyda 1989. okupilo se na Trgu Svetog Marka 200.000, dok se svake godine posljednjeg dana Karnevala okupi oko 100.000 ljudi). Liga nastavlja na razne načine provoditi plan otcjepljenja sjevernog dijela zemlje od ostatka Italije. Član vlade tzv. Padanije Roberto Maroni izjavio je u srijedu da će se krajem tjedna osnovati nacionalna garda. U dvoranama nekih gradskih vijećnica članovi Sjeverne lige htjeli su zamijeniti talijansku s padanskom zastavom. U Novarri članovi Sjeverne lige predlažu uvođenje zakona po kojem u javnim službama mogu raditi samo stanovnici tzv. Padanije. Slične, nezakonite akcije pripadnici Lige provode u mnogim gradovima na sjeveru, što je izazvalo reakciju čelnika Demokratske stranke ljevice - PDS, bivše KP, Massima D'Aleme, koji je najavio da će njegova stranka izići iz koalicije u gradovima u kojima vlada zajedno sa Sjevernom ligom ako se oni budu ponašali secesionistički. Član Nacionalnoga saveza (AN), bivše neofašističke stranke MSI, Mirko Tremaglia, zatražio je da se Bossija isključi iz talijanskog Parlamenta, na što je D'Alema odgovorio kako se ni jednog demokratski izabranoga parlamentarca ne može izbaciti iz Parlamenta i da odgovor na sve poteze Sjeverne lige mora biti politički, a ne policijski. Reakcije na najnovije političke događaje uslijedile su i među talijanskim novinarima. Tako sindikat talijanskih novinara razmatra mogućnost da se na uvrede koje je Bossi uputio novinarima odgovori šutnjom o njegovim aktivnostima. No, talijanske novinare nije toliko zabrinula lavina uvreda koju im je uputio Bossi, koliko članak prijelaznog ustava tzv. Padanije o informiranju, i to ne zato što bi ga se oni morali držati (jer ta Bossijeva država ne postoji), nego prije svega zato što zorno oslikava karakter cijelog pokreta i njegovih čelnika. Naime, u Bossijevu ustavu, kada je riječ o informiranju, stoji da bi u padanskoj državi informacije trebale biti - pravedne. Dakle, ne slobodne, kako je to uobičajeno u demokratskom svijetu, nego pravedne, pri čemu je lako pretpostaviti tko bi mogao biti onaj koji određuje je li neka vijest pravedna. Zastupa se, dakle, uvođenje pravednog umjesto slobodnog tiska, dok bi se u ulozi vrhovnog suca koji bi ocjenjivao (cenzurirao) što je, a što nije pravedno, vjerojatno našao Bossi osobno. Nema dvojbi o tome da stanovnici talijanskoga sjevera više nisu zadovoljni sadašnjim državnim institucijama, poreznim sustavom itd. Vlada premijera Romana Prodija već je najavila da će u najkraćem roku donijeti sve moguće reforme u smislu federalizacije koje joj dopušta Ustav. Za pretvaranje, pak, sadašnjeg sustava u federalistički potrebno je izmijeniti Ustav te je s tim u svezi osnovano dvodomno parlamentarno izaslanstvo sa zadaćom da do ljeta 1997. iznese prijedloge ustavnih reformi. O njima bi se zatim trebao izjasniti Parlament te na posljetku i građani putem referenduma. Taj put je dosta dugačak pa su oporbene stranke desnog centra predlagale sazivanje izbora za ustavotvornu skupštinu, protiv čega su se izjasnile stranke lijevog centra. No, neke praktične odluke prebacivanja vlasti sa središta na regije može već sada donijeti vlada i dati ih na prihvaćanje Parlamentu. Vremena za promjene u postojećoj situaciji nema baš previše - s jedne strane, pritišću događaji i Sjeverna liga svojim secesionističkim planovima, a s druge, nezadovoljstvo ljudi zbog okoštale centralističke administracije koje je sve veće. (Hina) st br 181312 MET sep 96