ŽUPANIJSKI DOM PODUPRO DONOŠENJE ZAKONA O OPĆEM OPROSTU

ZAGREB, 17. rujna (Hina) - Županijski dom hrvatskoga Sabora nakon rasprave podupro je konačni prijedlog zakona o privremenom neprimjenjivanju Zakona o provođenju rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a u svezi sa sankcijama protiv SRJ (Srbije i Crne Gore). Većinom glasova prihvaćen je i konačni prijedlog zakona o općem oprostu. Dom je prihvatio i zahtjeve Zajednice prognanika Hrvatske, koja je uz ostalo od Sabora zatražila da prihvati zaključke ili rezolucije kojima bi se 15. siječnja odredio kao krajnji rok mandata UNTAES-a, nakon kojeg više ne može biti produžetka. #L# Obrazlažući predloženi zakon o neprimjenjivanju zakona u svezi sa sankcijama protiv SRJ, zamjenica ministra gospodarstva Jasna Borić kazala je kako se radi o privremenoj suspenziji sankcija, a o potpunom ukidanju odlučivat će se nakon odluka Vijeća sigurnosti. Podupirući donošenje zakona, zastupnici HDZ-a isticali su kako uz političku on ima i gospodarsku važnost, jer je Hrvatska nakon raspada bivše države izgubila velik prostor na kojem je prodavala svoje proizvode. Suprotno tomu, oporbeni su zastupnici ocijenili kako je predloženi zakon preuranjen, to više što je Vlada to već regulirala uredbom sa zakonskom snagom. Neki su izrazili i bojazan da Hrvatsku ne "preplave" srpski proizvodi, na što je Jasna Borić odgovorila, kako se toga ne treba bojati, jer, objasnila je, Hrvatska kao gospodarski sređena zemlja ima dostatno zaštitnih mehanizama. Neupućenim zastupnicima, koji su tražili promjenu naziva zakona, odgovorila je kako je to nemoguće, jer je to naziv zakona koji je prihvatio hrvatski Sabor, a predloženim se zakonskim odredbama samo traži njegovo privremeno neprimjenjivanje. Predloženi zakon o općem oprostu zastupnicima je obrazložio ministar pravosuđa Miroslav Šeparović. Njime se, kazao je, predlaže opći oprost od kaznenoga progona i postupka počiniteljima kažnjivih djela počinjenih u agresiji, oružanoj pobuni ili oružanim sukobima u Hrvatskoj ili u svezi s tim djelima. Oprost bi se odnosio na razdoblje od 17. kolovoza 1990. do 23. kolovoza 1996. Predlaže se da se iz oprosta isključe počinitelji svih kažnjivih djela koja se odnose na najteže povrjede humanitarnoga prava i koja imaju značaj ratnih zločina, te počinitelji kažnjivih djela po Osnovnom kaznenom zakonu i Kaznenom zakonu Republike Hrvatske koja nisu u svezi s agresijom, oružanom pobunom ili oružanim sukobima. Primjerice, to su kažnjiva djela poticanja na agresivni rat, rasne i druge diskriminacije, ugrožavanje osoba pod međunarodnom zaštitom, uzimanje talaca, terorizam itd. Oprostiti se može, ali može li se i zaboraviti, rečenica je koju je izrekla većina zastupnika. Mladen Godek (HSLS) uz to ističe kako je predloženi zakon u usporedbi s prijašnjima cjelovitiji, a Hrvoje Šošić čestitao je predlagaču na predloženu tekstu. Ističući kako govori kao prognanik, Tomislav Merčep (HDZ) kazao je: "Želimo oprostiti onima kojima se oprostiti može, onima koji nisu ubijali, rušili i pljačkali, jer je to u interesu mira." U ime hrvatske Zajednice prognanika on je pročitao zahtjeve s nedavnih prosvjednih skupova u Osijeku i Vinkovcima. Oni koji već pet godina žive u progonstvu zahtijevaju od hrvatskoga Sabora da svojom odlukom 15. siječnja iduće godine označe kao konačni nadnevak do kada prognanici mogu trpjeti, odnosno da istekom toga dana prestaje mandat UNTAES-a, koji se ne može produžiti. U svojim zahtjevima prognanici prosvjeduju i protiv načina iskapanja masovnih grobnica i zahtijevaju nazočnost hrvatskih medija, kao i provedbu lokalnih izbora na području hrvatskoga Podunavlja i to na temelju popisa stanovništva 1991. Sjednica je nastavljena raspravom o prijedlogu zakona o pravima hrvatskih branitelja. (Hina) sšh/bm mc 172024 MET sep 96