ZAGREB, 14. rujna (Hina) - Odlukom Glavne skupštine Ujedinjenih naroda od 19. prosinca 1994. godine, 16. rujna proglašen je Međunarodnim danom zaštite ozonskog omotača. Potpisivanjem Montrealskog protokola o tvarima koje oštećuju
ozonski omotač, od 16. rujna 1987. godine, te Bečke konvencije o zaštiti ozonskog omotača, učinjeni su prvi globalni međunarodni napori usmjereni na zaštitu atmosfere. Spomenuti ugovori ujedno propisuju postupno ukidanje korištenja i proizvodnje tvari koje oštećuju ozonski omotač, a čije oštećenje izaziva pojačano djelovanje ultraljubičastih zraka koje štetno djeluju na ljudsko zdravlje i cjelokupni eko-sustav.
ZAGREB, 14. rujna (Hina) - Odlukom Glavne skupštine Ujedinjenih naroda
od 19. prosinca 1994. godine, 16. rujna proglašen je Međunarodnim
danom zaštite ozonskog omotača. Potpisivanjem Montrealskog protokola o
tvarima koje oštećuju ozonski omotač, od 16. rujna 1987. godine, te
Bečke konvencije o zaštiti ozonskog omotača, učinjeni su prvi globalni
međunarodni napori usmjereni na zaštitu atmosfere. Spomenuti ugovori
ujedno propisuju postupno ukidanje korištenja i proizvodnje tvari koje
oštećuju ozonski omotač, a čije oštećenje izaziva pojačano djelovanje
ultraljubičastih zraka koje štetno djeluju na ljudsko zdravlje i
cjelokupni eko-sustav. #L#
Ozonski sloj najviše oštećuju freoni i haloni, koji nastaju
isključivo kao proizvod ljudskih aktivnosti.
I Republika Hrvatska od 8. je listopada 1991. punopravna stranka
Bečke konvencije i Montrealskog protokola, pa se time obvezala da će
sudjelovati u svjetskim naporima usmjerenim na zaštitu ozonskog
omotača.
Prema podacima Državne uprave za zaštitu okoliša Republike Hrvatske,
freoni, haloni i ostale kontrolirane tvari ne proizvode se u
Hrvatskoj, a potrebe domaće industrije podmiruju se iz uvoza. Hrvatska
je 1995. godine uvezla 616,7 tona kontroliranih tvari, odnosno ispod
0,3 kg po stanovniku, što je uvjet po članku 5. protokola da se može
koristiti 'razdoblje mirovanja' od 10 godina za postupno uklanjanje
potrošnje tih tvari.
Od kontroliranih se tvari u Hrvatsku najviše uvozi deset tipova
freona, od kojih se najviše troše freon 11 i 12, tetraklor-ugljik,
metilkloroform i halon. Freon 11 i 12 koristi se u farmaceutskoj
industriji, pri servisiranju rashladnih uređaja i za proizvodnju
poliuretanskih pjena za industriju namještaja i termoizolacije.
Hrvatska ujedno pozorno prati istraživanja vezana za nalaženje
alternativnih zamjena za te freone. Primjerice, u proizvodnji
kozmetičkih preparata već su pronađena neka alternativna rješenja.
Haloni se u Hrvatskoj koriste za instalacije za gašenje požara i
protupožarne aparate. Inače, u razdoblju od 1989. do 1995. potrošnja
halona značajano pada, što je djelomično i rezultat uporabe sredstava
za gašenje požara koja su manje štetna za okoliš.
Budući da Hrvatska djeluje u skladu s člankom 5. protokola ima
mogućnost dobiti financijsku pomoć Multilateralnog fonda za uklanjanje
kontroliranih tvari u što kraćem roku. Tako su u proljeće 1995. godine
Hrvatskoj odobrena inicijalna sredstva za izradu nacionalnog programa
za postupno ukidanje tvari koje oštećuju ozonski omotač.
Hrvatska Državna uprava za zaštitu okoliša priprema i uredbu kojom će
točno regulirati pitanja uvoza, izvoza i potrošnje kontroliranih
tvari, te proizvoda koji sadrže te tvari.
(Hina) kt sp
141417 MET sep 96
(Hina) kt sp