SARAJEVO, 13. rujna (Hina) - Oko dva milijuna i 900 tisuća bosansko-hercegovačkih građana s pravom glasa u subotu će nakon 6 godina moći glasovati za jednu od 24 političke stranke, koje su se prijavile za sudjelovanje na izborima.
Popis stranaka je doista velik, ali većina njih zapravo je nastala tek nakon daytonskog sporazuma i vjerojatno će se odmah nakon izbora i ugasiti. Na glasačima je da izaberu svoje kandidate između 3.398 registriranih imena. Na dan izbora na raspolaganju će im biti 4.625 biračkih mjesta, gdje će tijek glasovanja nadzirati više od 1.200 međunarodnih promatrača te predstavnici nevladinih organizacija i političkih stranaka koje se bore za vlast. Među njima bit će i glavni "arhitekt" daytonskog sporazuma Richard Holbrooke i pomoćnik američkog državnog tajnika John Kornblum.
SARAJEVO, 13. rujna (Hina) - Oko dva milijuna i 900 tisuća
bosansko-hercegovačkih građana s pravom glasa u subotu će nakon 6
godina moći glasovati za jednu od 24 političke stranke, koje su se
prijavile za sudjelovanje na izborima. Popis stranaka je doista velik,
ali većina njih zapravo je nastala tek nakon daytonskog sporazuma i
vjerojatno će se odmah nakon izbora i ugasiti. Na glasačima je da
izaberu svoje kandidate između 3.398 registriranih imena. Na dan
izbora na raspolaganju će im biti 4.625 biračkih mjesta, gdje će tijek
glasovanja nadzirati više od 1.200 međunarodnih promatrača te
predstavnici nevladinih organizacija i političkih stranaka koje se
bore za vlast. Među njima bit će i glavni "arhitekt" daytonskog
sporazuma Richard Holbrooke i pomoćnik američkog državnog tajnika John
Kornblum. #L#
Edward van Thijn, koordinator međunarodnih promatrača o čijim će
procjenama ovisiti i konačna odluka o regularnosti izbora, izjavio je
još prije mjesec dana kako će rujansko glasovanje u Bosni biti
najpozornije nadzirani događaj takve vrste u povijesti. Voditelj
Misije OSS-a u BiH Robert Frowick pak drži kako su bosanski izbori
također važni za povijest, ali prije svega po tome što će vjerojatno
biti najkompliciranija operacija takve vrste ikada izvedena. U maloj
državi kakva je BiH nakon izbora doista bi se trebalo uspostaviti
iznimno složena piramida vlasti smišljena tijekom mučnih pregovora u
zračnoj bazi Wright - Patterson.
Glasači će se tako trebati izjasniti o trojici članova Predsjedništva
BiH čiji sastav odražava nacionalnu strukturu zemlje. Hrvatskog i
bošnjačkog predstavnika, jednostavnom većinom glasova, izabrat će
glasači s teritorija Federacije, a srpskog oni iz Republike Srpske.
Kandidat koji dobije najviše glasova ujedno će biti i prvi nominalni
šef poslijedaytonske BiH. 14. rujna birači bi se također trebali
izjasniti o tome tko će sjediti u Zastupničkom domu Skupštine BiH. U
to se tijelo biraju 42 kandidata od kojih njih dvije trećine s
područja Federacije, a trećina iz srpskog entiteta. Drugi dio državnog
parlamenta - Dom naroda s 15 članova od kojih je po 5 Hrvata, Bošnjaka
i Srba - ustrojit će se na temelju odluka Doma naroda Federacije i
Narodne skupštine Republike Srpske, dakle posrednim putem.
Građani BiH koji žive u Federaciji neposredno se izjašnjavaju i o 140
članova Zastupničkog doma toga entiteta, te o sastavu 10 županijskih
skupština. U Republici Srpskoj tajnim glasovanjem trebaju biti
izabrani predsjednik i potpredsjendik entiteta te zastupnici u
Narodnoj skupštini. Prvi izborni rezultati, po riječima Jeffa Fishera,
glavnoga direktora u Misiji OESS-a zaduženog za izbore, mogli bi biti
objavljeni 16. rujna. Riječ je o rezultatima glasovanja za
Predsjedništvo i možda za Zastupnički dom BiH. Predviđa se kako će 18.
rujna biti objavljeni rezultati glasovanja za Zastupnički dom
Federacije te za predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske. Dan
poslije očekuju se rezultati izbora za skupštine županija u Federaciji
i Narodnu skupštinu Republike Srpske. Konačno proglašenje rezultata
izbora nakon zasjedanja privremenog izbornog povjerenstva i procjene
koordinatora međunarodnih promatrača, trebao bi obaviti predsjedatelj
OESS-a Flavio Cotti. Očekuje se da to bude učinjeno 25. rujna.
Visoki predstavnik za provedbu mirovnog sporazuma Carl Bildt najavio
je da se prvi sastanak novog predsjedništva može očekivati 4 dana
nakon proglašenja izbornih rezultata, a sazivanje Zastupničkog doma u
sljedećih šest dana. Jedna od prvih zadaća tih tijela vlasti bit će
određivanje mandatara za sastav nove vlade BiH, a kako se predviđa,
tri člana Predsjedništva BiH najvjerojatnije će se prvi put sastati u
New Yorku gdje ih Bildt kani povesti na zasjedanje Opće skupštine
UN-a. Nejasno je, međutim, pod kojom će se zastavom oni okupiti.
Sigurno je, međutim, kako, unatoč nestabilnoj situaciji na terenu,
malo tko očekuje veće izgrede 14. rujna. Više od 60 tisuća teško
naoružanih vojnika IFOR-a toga će dana pozorno motriti na sve krizne
točke, a lokalnim je vlastima, svakoj iz drukčijih pobuda, stalo da
izbori proteknu u redu. Vladajuće stranke računaju da će zadržati
postojeće pozicije, a oporba kako će joj biti omogućeno da u vlasti
značajnije sudjeluje i time nadzire postupke dosada vladajućih
stranaka. Čini se da jedino, ionako ratom sluđeni, obični ljudi u BiH
ne poklanjaju prevelike nade ni u ove izbore, a utjehu nalaze u
činjenici kako ih međunarodna zajednica zasada neće napusiti niti
povući svoje vojnike. Oni će vjerojatno morati ostati u BiH i do
idućih izbora koji su, već sada, zakazani za rujan 1998. godine.
(Hina - Ranko Mavrak) rm dd
131111 MET sep 96
(Hina - Ranko Mavrak) rm dd