(od dopisnice Hine Sanje Pucak) WASHINGTON, 10. rujna (Hina) - Ramziju Jusefu dovoljna je samo bočica za tekućinu za leće, koja se može kupiti u svakom samoposluživanju, nešto nitroglicerina i jeftini Casio sat da podmetne bombu u
zrakoplov pun Amerikanaca. Američkom predsjedniku, pak, potrebna je nova milijarda dolara za borbu protiv terorizma, a da pri tom nema jamstava za uspjeh, jer improvizirane bombe, u kakvima se specijalizirala vrsta terorista poput Jusefa, u pravilu je gotovo nemoguće otkriti aerodromskim kontroloma.
(od dopisnice Hine Sanje Pucak)
WASHINGTON, 10. rujna (Hina) - Ramziju Jusefu dovoljna je samo bočica
za tekućinu za leće, koja se može kupiti u svakom samoposluživanju,
nešto nitroglicerina i jeftini Casio sat da podmetne bombu u zrakoplov
pun Amerikanaca. Američkom predsjedniku, pak, potrebna je nova
milijarda dolara za borbu protiv terorizma, a da pri tom nema jamstava
za uspjeh, jer improvizirane bombe, u kakvima se specijalizirala vrsta
terorista poput Jusefa, u pravilu je gotovo nemoguće otkriti
aerodromskim kontroloma. #L#
Dok je američki predsjednik Bill Clinton u ponedjeljak, objavljujući
novi program borbe protiv terorizma i posebno onog uperenog protiv
zrakoplovnih kompanija, zatražio od Kongresa novih milijardu i sto milijuna
dolara, Amerikanci su gledali kraj suđenja trojici muslimanskih
terorista koje je samo igra slučaja spriječila da sruše više američkih
zrakoplova protekle godine.
"Teroristi ne čekaju, pa stoga ne smijemo ni mi", rekao je u
Washingtonu američki predsjednik objavljujući antiteroristički program
koji bi trebao obuhvatiti i brojne mjere, od nabave 50 uređaja za
otkrivanje eksplozivnih naprava u prtljazi, korištenja pasa za
detekciju bombi, strože sigurnosne provjere zaposlenih u zračnim
lukama, procjene sigurnosnog rizika 'sumnjivih' putnika i uklanjanje
svakog komada prtljage za kojim u zrakoplov nije ušao i vlasnik.
U New Yorku je u petak završilo suđenje trojici muslimanskih
terorista zbog planiranja podmetanja bombi u zrakoplove 12 američkih
kompanija početkom prošle godine. Tek je požar u susjednom stanu
slučajno doveo policiju do glavnoosumnjičenog Ramzija Jusefa i
njegovih suradnika te njihova uhićenja i procesa koji je pokazao kako
je za obučenog terorista jednostavno zaobići sigurnosne mjere u
zračnim lukama.
Glavnooptuženi Jusef specijalizirao se u izradi bombi koje se mogu
prokrijumčariti kroz aerodromske kontrole. Jeftini satni mehanizam i
nešto tekućeg eksploziva u plastičnoj boci za tekućinu za kontaktne
leće dovoljni su za improviziranu bombu, naučio je Jusef ne tako davno
uz afganistanske mudžahedine. Da ironija bude veća, čovjek koji je
svoj život odlučio posvetiti kažnjavanju Amerike obučavao se
'vještinama' u Afganistanu sa skupinom koju je financirala američka
obavještajna služba CIA.
Za američku javnost Ramzi Jusef predstavlja 'najistaknutijeg'
predstavnika nove generacije terorista koja je u svojim djelima
motivirana misijom kažnjavanja SAD-a što većim mogućim brojem žrtava
zbog pomoći Izraelu i netrpeljivosti prema dijelu islamskog svijeta.
Ranije su motivi najvećim dijelom bili zahtjev za oslobađanjem nekog
zatvorenika ili osvajanje dijela zemlje.
Pokus pred seriju rušenja američkih zrakoplova ovaj inženjer
elektronike obavio je potkraj 1994., kada je podmetnuo manju bombu u
zrakoplov Philippine Airlinesa usmrtivši pritom jednu i ranivši deset
osoba.
Prema planovima pronađenima u Jusefovu kompjutoru, njegovi neposredni
izvršitelji trebali su se ukrcati s eksplozivom, podmetnuti ga i izaći
u idućoj zračnoj luci ostavivši ga da eksplodira na nastavku leta.
Njegov kompjutor sadržao je red letenja aviokompanija-žrtava, planove
podmetanja bombi s vremenima detonacije, liste kontakata. Jusef je
uhićen početkom 1995., nakon nevezanog požara u susjednom stanu u
glavnom filipinskom gradu Manili te je izručen SAD-u.
Upravo završeno suđenje nije otkrilo jedan od najvažnijih detalja -
tko je financirao troškove stalnih putovanja i aktivnosti Ramzija
Jusefa.
Kroz nekoliko mjeseci bit će mu suđeno i za organizaciju podmetanja
bombe od više od 500 kilograma u World Trade Center u New Yorku, koja
je 1993. ubila šest i ranila više stotina osoba. Četvorica terorista
već su osuđena na doživotnu kaznu zbog tog djela.
U Americi u domaćem prometu godišnje zrakoplovima putuje oko 500
milijuna ljudi te je procjena da se ne može tehnički organizirati
pregled svakog komada prtljage. Stoga bi se velika pažnja trebala
posvetiti sigurnosnim profilima putnika, a išlo bi se i na 'matching'
putnika i prtljage. U SAD-u jedino na međunarodnim linijama svaki
komad prtljage mora imati vlasnika u putničkoj kabini zrakoplova.
Prijedlogom upućenim Kongresu da se odobri novih milijardu dolara za
sigurnost zračnog prometa američka administracija je odlučila preuzeti
dio tereta sa zrakoplovnih kompanija čija je financijska obveza do
sada bila provoditi sigurnosne mjere u zračnom prometu.
Američka administracija radi i na propisima po kojima će zrakoplovne
kompanije za međunarodne letove morati imati imena svih putnika,
brojeve njihovih putovnica i brojeve za hitni kontakt koji bi se
odmah, u slučaju nesreće, dostavili State Departmentu.
Uvođenje svih ovih mjera dobilo je dodatni poticaj nedavnom
eksplozijom zrakoplova TWA nedaleko od New Yorka, kojom prilikom je
smrtno stradalo 230 putnika.
(Hina) ps br
101136 MET sep 96
(Hina) ps br