FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

GRENLAND: DOBA PROMJENA

Autor: ;GT;
KANGERLUSSUAQ (Grenland), 26. kolovoza (Hina/Reuter) - Već i prvi pogled na nepregledni ledeni pokrivač na tom arktičkom otoku, na predivnu, usnulu, tako sirovu, a opet tako moćnu prirodu dovoljan je da i najzagriženiji ledomrzac ostane bez daha.
KANGERLUSSUAQ (Grenland), 26. kolovoza (Hina/Reuter) - Već i prvi pogled na nepregledni ledeni pokrivač na tom arktičkom otoku, na predivnu, usnulu, tako sirovu, a opet tako moćnu prirodu dovoljan je da i najzagriženiji ledomrzac ostane bez daha. #L# Samo za nekoliko minuta leta helikopterom iz međunarodne grenlandske zračne luke, 60 kilometara iznad arktičkog kruga u Kangerlussuaqu, pogled se pruža na nepreglednu ledenu pustinju, na planine nagomilane sa strane, koje kao da smetaju toj predivnoj ledenoj bjelini pa su, kakvim golemim buldožerom, pogurnute malo izvan slike. Tu ne žive ljudi niti ima cesta. Tu arktičku divljinu treba vidjeti ako se stvarno želi upoznati Grenland jer ona pokriva 80 posto njegova područja, smatra novinar Reutera. Grenland je najveći otok na svijetu: proteže se na površini od preko 2,1 milijun četvornih kilometara. Glavni je grad Nuuk sa svojih 13.000 stanovnika. Smješten je uz sam rub ledenog prostranstva, a veći broj razbacanih naselja nema više od po 100 stanovnika. Veći dio godine stanovnici Grenlanda međusobno se mogu povezati samo zrakoplovom ili helikopterom grenlandske zrakoplovne tvrtke Grenland Air. Gradovi nisu povezani cestama, a brodovi veći dio godine provedu zaglavljeni u ledu. Teško je, zaista teško, provesti cijeli život na takvom jednom mjestu, gdje temperatura zimi u prosjeku iznosi -20 stupnjeva, a na dalekom je sjeveru zabilježena temperatura od čak -70 stupnjeva. Grenland ima ukupno 55.000 stanovnika, većinom Eskima, koje danas muče teškoće zbog uvođenja modernog načina života, uglavnom pristiglog iz Danske, čiji je dio taj otok iako je zemljopisno bliži SAD-u. Premijer samoupravne vlade Lars Emil Johansen kaže da su civilizacijski pomaci dvadesetog stoljeća - razna potrošna roba, alati, moderno oružje za lov, navigacijska tehnologija, komunikacijski sustavi - na taj otok stigli tek šezdesetih godina, mnogo kasnije nego drugdje. Od svih modernih umotvorina koje su na Grenlandu tada dobile auru čuda, najčudnija je svakako bila televizija, koja je stanovnicima na tom izoliranom otoku otvorila prozor u svijet, ali je i uvjetovala razvoj njihovih frustracija zbog nemogućnosti realizacije svega što su na njoj vidjeli. Noka Moeller, akademik i bivši Johansenov savjetnik, smatra da je njegov narod zbog toga izgubio identitet i samopouzdanje i ušao u jedno "mračno razdoblje", razdoblje u kojem dolazi do eskalacije alkoholizma, samoubojstava i sukoba - putem kojih su grenlandski lovci i ribari, mahom na rubu egzistencije zbog opadanja potražnje njihove ribe, pokušavali pronaći svoje mjesto u Grenlandu današnjice. Od kada je godine 1979. Greenland postigao samoupravni status u sklopu kraljevine Danske, njegovi su se stanovnici, među kojima je 10 posto Danaca, kako kažu istaknuti otočani, oporavili i dostojanstveno zakoračili u novu budućnost. Moeller tvrdi da su se dogodile neke pozitivne promjene, da se društveni problemi stišavaju, da je život dobio novu svrhu. Smanjio se broj samoubojstava, koja su tri puta više počinili muškarci nego žene, iako još uvijek ona čine 11 posto svih smrtnih slučajeva na otoku. Alkoholizam je takođe na silaznoj putanji, a 23 posto stanovništva tvrdi da uopće ne konzumira alkohol. Grenland sada školuje vlastite vodeće kadrove, a mladi ljudi koji odlaze na školovanje u Dansku većinom se nakon završetka obrazovanja vraćaju kući, sigurniji u sebe i u svoje sposobnosti da samostalno upravljaju svojom zemljom i njezinom sudbinom, zbog čega nastaju sukobi s danskom vlašću, kojoj zamjeraju to što se ponaša pokroviteljski, iako s dobrim namjerama. Pokret za potpunu nezavisnost nema neku stvarnu političku težinu, ali većina stanovnika u toj zemlji želi dobiti veće ovlasti od onih koje ima sada budući da se o njezinoj obrani, vanjskim poslovima i dijelu trgovine još uvijek odlučuje u odgovarajućim ministarstvima u Kopenhagenu. Johansen objašnjava da stajalište Grenlanđana nije antidansko već progrenlandsko, te ističe da su veze između dviju zemalja dobre iako se vodi teška bitka oko obrane i vanjskih poslova. "Potrebno je unijeti neke izmjene u naš ustav, ali o tome je sada prerano govoriti", ističe Johansen. (Hina) gt fs 261505 MET aug 96

(Hina) gt fs

An unhandled error has occurred. Reload 🗙