BUGARSKO GOSPODARSTVO U TEŠKOM POLOŽAJU

SOFIJA, 19. kolovoza (Hina/AFP) - Bugarsko gospodarstvo još ne vidi kraja tunelu, šest godina nakon početka reformi radi prijelaza na tržišnu privredu nakon pada komunističkog režima. #L# Gospodarski je pokazatelji smještaju pri dno liste zemalja bivšeg komunističkog bloka čija se gospodarstva počinju oporavljati. Prema riječima predsjednika Želje Želeva, "Bugarskoj prijeti opasnost da postane jedina zemlja u prijelazu u kojoj reforme s ciljem uvođenja tržišne privrede nisu uspjele". Rekonstrukcija gospodarstva tek počinje, pod pritiskom Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke od koje Bugarska očekuje kredite. Više od 90 posto poduzeća pripada još državi i ostvaruje jedino gubitke. Prema sporazumu s MMF-om, 64 poduzeća s oko 25.000 zaposlenih, koja su akumulirala gubitke od 140 milijuna dolara, moraju zatvoriti vrata, a 70 će ih biti restrukturirano. Masovna privatizacija počela je tek ove godine, a rezultati se još očekuju. Strane investicije ukupno iznose jedva 610 milijuna dolara. Unatoč nekim ohrabrujućim kretanjima 1995. godine - 32,9 posto inflacije i povećanje društvenog brutto proizvoda od 2,5 posto, kašnjenje strukturalne reforme izazvalo je pad gospodarskih aktivnosti 1996. godine. Brutto proizvod je smanjen za 2,6 posto, a industrijska proizvodnja pala je za 7 posto u prvom tromjesečju 1996. u odnosu prema istom razdoblju 1995. godine. Nacionalna valuta-lev u odnosu prema dolaru pala je za 168 posto od početka godine, nasuprot 6,5 posto za cijelu 1995. godinu. Devizne rezerve Nacionalne banke iznose 522 milijuna dolara. Bankarski sustav destabiliziran je velikim brojem nenaplativih kredita u vrijednosti 230 milijuna dolara krajem 1995. Nekoliko banaka u stečaju je nakon opće panike koja je navela štedište da povuku svoje štedne uloge u ukupnoj vrijednosti od oko 500 milijuna dolara. Životni je standard dramatično pogoršan. Inflacija je dosegnula 81,9 posto krajem srpnja 1996. godine s obzirom na prosinac 1995., prema podacima Statističkog instituta, i dosegnut će 150 posto u prosincu 1996. godine. Sindikati procjenjuju da te brojke ne odgovaraju stvarnosti i očekuju inflaciju od 237 posto krajem rujna. Kako bi povećala proračunske prihode, vlada je posljednja tri mjeseca povećala cijene struje, grijanja, nafte, vode i poreza na dodatnu vrijednost. Trenutačno umirovljenici, ali i mladi, odustaju od centralnog grijanja, u nemogućnosti da plate cijene goriva koje je poskupjelo za 200 posto u odnosu prema lani. Čak je i kruh postao luksuzni proizvod. Njegova je cijena porasla za više od 100 posto u srpnju. Dobra žetva žitarica 1995. godine dana je za izvoz, a nije se mislilo na potrebe zemlje. Ovo je ljeto žetva bila vrlo loša čemu je pridonijelo i pomanjkanje gnojiva. Povrat poljoprivrednih parcela koja su potpala pod državno vlasništvo u komunističkom režimu još nije dovršen, dok su komunističke kooperativne zadruge raspuštene već 1991. godine. U međuvremenu poljoprivredna proizvodnja smanjena je za više od pola. "U Bugarskoj se formira nova većina - siromaha i onih koji osiromašuju, a okuplja intelektualce, službenike, radnike i seljake", ustanovio je Petar Stojanov, kandidat oporbe za predsjedništvo Republike. (Hina) bnš fs 191522 MET aug 96