ZAGREB, 10. kolovoza (Hina) PARIZ - Tri prioritetne zadaće IFOR-a do kraja njegova mandata su nadzor izbora zakazanih za 14. rujna u BiH, nastavak potpore humanitarnoj pomoći i sprječavanje stvaranja međunarodnih granica unutar BiH,
rekao je glavni tajnik NATO-a Javier Solana.
ZAGREB, 10. kolovoza (Hina)
PARIZ - Tri prioritetne zadaće IFOR-a do kraja njegova mandata su
nadzor izbora zakazanih za 14. rujna u BiH, nastavak potpore
humanitarnoj pomoći i sprječavanje stvaranja međunarodnih granica
unutar BiH, rekao je glavni tajnik NATO-a Javier Solana. #L#
U članku objavljenom u petak u listovima International Herald Tribune
i Le Monde, Solana naglašava te tri značajne zadaće Međunarodnih
provedbenih snaga za BiH (IFOR) sastavljenih od 50.000 ljudi od kojih
je 83 posto pripadnika NATO-a.
ophodnje u čitavoj zemlji kako bi "osigurao veću slobodu kretanja
stanovnicima" i "zabranio je ratnim zločincima".
"Nastavit ćemo našu politiku glede uhićenja ratnih zločinaca i pomoći pri
istragama Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na prostoru
bivše Jugoslavije" u Den Haagu, piše Solana.
IFOR nema mandat za traganje za ratnim zločinacima, prije svega političkog
i vojnog vođe bosanskih Srba Radovana Karadžića i Ratka Mladića koji
su, prema Solani, "težak hendikep za bosanske Srbe", ali ima zadaću
uhititi ih ako se oni pojave na nekoj od IFOR-ovih kontrolnih točaka.
BRUXELLES - Glavni tajnik NATO-a Javier Solana susrest će se u utorak
u Bruxellesu s američkim državnim tajnikom Warrenom Christopherom,
kaže se u priopćenju NATO-a objavljenom u petak u Bruxellesu. #L#
Susret će se održati dan nakon Solaninog posjeta Sarajevu, te dan
prije nego što će Christopher u Ženevi ugostiti predsjednike Hrvatske,
BiH i SRJ u Ženevi, dodaje se u priopćenju.
U njemu se dodaje da će sastanak biti prilika da se razmotre novi
koraci prema osiguranju uspješnih izbora u BiH zakazanih za 14. rujna,
te da se dogovore koraci za daljnji napredak glede sadašnjih
prioriteta NATO-a.
PARIZ - Kontaktna skupina za BiH sastat će se u ponedjeljak u
Bruxellesu na razini visokih dužnosnika, službeno je u petak priopćilo
francusko ministarstvo vanjskih poslova. #L#
Pomoćnik glasnogovornika ministarstva, Yves Doutriaux (Iv Dutrio),
rekao je da će skupina prije svega razmotriti proces pripreme izbora,
opće stanje u BiH, stvaranje institucija kao i francuski prijedlog
za učvršćivanje mira tijekom sljedeće dvije godine.
Kontaktnu skupinu čine Francuska, Rusija, Sjedinjene Države, Velika
Britanija i Njemačka.
BONN - Računovodstvena kontrola EU osudila je nepravilno trošenje
europskih sredstava u Mostaru, piše njemački dnevni list Bild u
izdanju od petka, pozivajući se na izvješće EU koje je do sada držano
u tajnosti. #L#
Izvješće prije svega dotiče upotrebu velikih suma gotovog novca i
nedostatak kontrole lokalne europske uprave.
Blagajnik europske policije u Mostaru prenio je oko pola milijuna
njemačkih maraka u običnoj torbi, poslovne knjige nisu pravilno
vođene, a ne postoji obveza da dobavljači izdaju račune, kaže se u
izvješću.
Europska uprava tako je izdala bez računa oko 582.000 maraka, kaže se
u izvješću, što list Bild ocjenjuje "izuzetno zabrinjavajućim".
MOSKVA - Boris Jeljcin dao je u petak u Kremaljskoj palači
predsjedičku prisegu, obećavši da će poštivati Ustav i štititi ljudska
prava. #L#
Novinska agencija Reuter javlja kako je Jeljcin, kome je ovo bilo
prvo javno pojavljivanje od 26. lipnja, govorio polagano i "pomalo
ukočeno" dok je izgovarao tekst prisege iznad posebnoga, kožom
ukoričenog primjerka Ustava.
"Prisežem da ću, pri provođenju ovlasti kao predsjednik Ruske
Federacije, poštivati i štititi Ustav Ruske Federacije, štititi
suverenitet i nezavisnost, sigurnost i integritet države kako bih
iskreno služio narodu", rekao je Jeljcin izgovarajući ustavni tekst
predsjedničke prisege.
Jeljcin je prisegnuo u nazočnosti ruskog patrijarha Alekseja II.,
predsjednika Ustavnog suda, sudaca i parlamentarnih zastupnika te
pozvanih gostiju iz Zajednice nezavisnih država i diplomatskog zbora.
MOSKVA - Čečenski borci u petak su u potpunosti okružili zračnu luku
Severni, izvan Groznog, na kojoj se nalazi i ruska vojna baza,
priopćila je agencija Interfax. #L#
Agencija navodi izjavu dužnosnika državnog ureda za odnose s javnošću
u zračnoj luci, koji je rekao da su žene i ranjeni evakuirani s
područja zračne luke.
MOSKVA - Čečenski pobunjenici potpuno su opkolili kompleks vladinih
zgrada u središtu Groznog, a ruskim vojnicima koji brane kompleks na
stižu poajčanja, izvijestio je jutros dopisnik ruskog radija koji se
nalazi u okruženju. #L#
"Pomoći nema, stičemo dojam da smo zaboravljeni", kazao je dopisnik
Radio Rusije, Vladimir Truškovski, u svom javljanju u 10.00 sati, po
moskovskom vremenu. "Krug postupno postaje sve uži. Pobunjenici
očigledno pripremaju napad", kazao je dopisnik dodajući da se ruske
snage koje brane vladine zgrade pripremaju na obranu od napada sa svih
strana.
MOSKVA - Rusko vojno zapovjedništvo priznalo je u petak gubitke
teritorija u borbama s čečenskim pobunjenicima, četvrtog dana snažnih
borbi za nadzor nad glavnim gradom Groznim. #L#
Novinska agencija Interfax citirala je izvore iz zapovjedništva koji
tvrde da Moskva nije uspjela potisnuti čečenske borce od kompleksa
zgrada u centru grada u kojima se nalaze vladini dužnosnici. Rusko se
pojačanje moralo povući, a pobunjenici su opkolili nekoliko strateški
važnih točaka u Groznom.
"Federalne snage nisu bile u mogućnosti potisnuti pobunjenike iz
središta Groznog", rekao je vojni izvor agenciji Interfax.
GROZNI - Žestoke borbe vodile se su u petak tijekom cijelog dana u
Groznom, gdje su čečenski borci za neovisnost uspjeli zauzeti zgradu
proruske vlade u središtu grada, ali su se morali povući pred
protunapadom ruskih snaga. #L#
U Gudermesu i Argunu, gdje su Čečeni također ušli posljednjih dana,
Rusi imaju velikih problema.
Tijekom poslijepodneva Rusi su priznali da Čečeni kontroliraju gotovo
cijeli Argun i da su zauzeli stožer ruskih snaga u Gudermesu.
U Groznom se pojačanje koje je u srijedu navečer krenulo ruskim
snagama, na periferiji grada konačno oko 16 sati uspjela spojiti s
vojnicima koji su opkoljeni četiri dana u vladinim zgrada u središtu
grada, priopćilo je rusko zapovjedništvo u Čečeniji, prenosi agencija
Interfax.
MOSKVA - Ruski predstavnici su u petak navečer razmatrali prijedlog
čečenskih pobunjenika o privremenom prekidu vatre u središtu Groznog
kako bi se omogućila evakuacija civila i ranjenika, javila je agencija
Interfax. #L#
Glasnogovornik ruskog povjerenstva za Čečeniju Sergej Slipčenko je
izjavio da je telefonom razgovarao s glasnogovornikom čečenskih snaga
Movladijem Ugudovim i da im je on predložio prekid vatre i uspostavu
koridora pod okriljem OESS-a i Crvenog križa za evakuiranje ranjenika
i civila, prenosi Interfax.
MOSKVA - Ruski predsjednik Boris Jeljcin izrazio je u petak navečer
odlučnost da se čečenski napadi bezpogovorno "uguše", istodobno
naglašavajući da nema drugog izlaza za prekid rata do "pregovora". #L#
"Teroristički napadi će biti odlučni ugušeni", zaprijetio je
predsjednik u izjavi koju je objavio njegov ured za odnose s javnošću.
Istodobno, Jeljcin inzistira na tome da ne postoji drugi način osim
pregovora, koje je sam pokrenuo u Moskvi 27.svibnja "kako bi se
okončao sukob koji razdire Čečeniju dulje od godinu i pol.
BERN - Predsjedatelj Europske organizacije za sigurnost i suradnju
(OESS), švicarski ministar vanjskih poslova Flavio Cotti, osudio je
novi val borbi u Čečeniji između čečenskih pobunjenika i ruskih snaga
te pozvao na hitni prekid vatre. #L#
Cotti je u petak upozorio da intenzivne borbe oko Groznog ugrožavaju
mirovni proces u kojem posreduje OESS.
Cotti je rekao kako očekuje od sukobljenih strana i "da jamče
integritet i sigurnost predstavnika OESS-a u Groznom".
WASHINGTON - Europska unija uložila je službeni prosvjed Sjedinjenim
Državama zbog novoga američkog antiterorističkog zakona po kojem će se
kažnjavati strane tvrtke koje ulažu naftne sektore Irana ili Libije.
#L#
Službeni prosvjed predali su u četvrtak State Departmentu dužnosnici
misije EU-a u Washingtonu te veleposlanstva Republike Irske, zemlje
koja upravo predsjeda EU-om.
Uz očitu naznaku o mogućim protumjerama, u prosvjedu se upozoravaju
Sjedinjene Države na to da Europa namjerava braniti svoja "prava i
interese" te da je spremna suprotstaviti se zakonu "na odgovarajućim
međunarodnim forumima".
Europska unija podmiruje oko 20 posto svojih potreba za naftom iz
Irana i Libije.
LJUBLJANA - Na ciparskoj podružnici Beogradske banke nalazi se 146
milijuna američkih dolara deviznih rezervi bivše SFRJ, javio je u
petak slovenski radio pozivajući se na izjavu direktorice slovenskoga
sukcesijskog fonda Blanke Primec pred sudom u Nikoziji koji odlučuje o
zahtjevu slovenske vlade da se ta sredstva blokiraju i podijele svim
državama nasljednicama SFRJ. #L#
Blanka Primec je naime na sudu izjavila da su uvidom u poslovne
knjige Beogradske banke na Cipru ustanovili da je taj iznos prebacila
središnja banka SRJ. Jučer je sud inače odbio uzeti kao dokaz
fotokopije dokumenata o prebacivanju sredstava. Slovenska vlada je
22. srpnja prije početka suđenja u Nikoziji dala izjavu u kojoj
se kaže da je Cipar po njezinim podacima samo jedna od država u kojima
se nalaze sredstva bivše zajedničke države koja u skladu s mišljenjem
Badinterove komisije treba zaštititi zbog interesa svih država
nasljednica SFRJ.
MOSKVA - Kremlj neće ublažiti svoj stav prema proširenju NATO-a na
istok nakon ponovnog izbora Borisa Jeljcina za predsjednika države,
rekao je ruski ministar vanjskih poslova Jevgenij Primakov u
interviewu koji je objavljen u petak. #L#
"Nije u našem interesu ići prema hladnom ratu čak ni u tako akutnom
problemu kao što je proširenje NATO-a, ali ne slažem se s onima koji
predviđaju da će se naš stav ublažiti", navodi Primakova dnevni list
Izvjestia.
Moskva se dugo protivi planovima NATO-a da se proširi na istočnu
Europu jer to smatra prijetnjom svojoj sigurnosti.
BUDIMPEŠTA - Završena je gradnja nove zgrade Hrvatske osnovne škole,
gimnazije i đačkog doma u Budimpešti i od 1. rujna će učenici i
nastavnici te prosvjetne ustanove imati mnogo bolje uvjete za rad nego
dosad, priopćeno je u petak u mađarskom Ministarstvu prosvjete i
kulture u Budimpešti.
Prema riječima savjetnika u Glavnom odjelu za manjine tog mađarskog
ministarstva Csabe Horvata, vrijednost novoizgrađene zgrade je 750
milijuna forinti, a novac je osiguralo Ministarstvo prosvjete i
kulture. Zemljište u površini od 8 tisuća četvornih metara osigurao je
grad Budimpešta, rekao je Horvath. On je najavio da će svečano
otvaranje nove zgrade biti održano 30. kolovoza, a bit će mu nazočni i
mađarski premijer Gyula Horn, budimpeštanski gradonačelnik Gabor
Domsky, te drugi visoki dužnosnici. Pozvani su i hrvatska ministrica
prosvjete, čelnici grada Zagreba, te drugi visoki hrvatski dužnosnici
rekao je Csaba Horvath.
TIRANA - Lokalni izbori u Albaniji koji će se održati 20. listopada
ove godine bit će značajan test i doprinos učvršćenju demokracije u
Albaniji, ističe se u pismu koje je predsjednica Parlamentarne
skupštine Vijeća Europe Leni Fischer uputila predsjedniku albanskog
parlamenta Pjetru Arbnoriu, javio je u petak radio Tirana.
Leni Fischer je potvrdila da je Parlamentarna skupština odlučila
poslati u Albaniju svoju promatračko izaslanstvo koje će skupa sa
članovima Kongresa za lokalna i regionalna pitanja Vijeća Europe
nadgledati tijek lokalnih izbora u Albaniji, javlja Radio Tirana.
LONDONDERRY - Stanovnici katoličke četvrti Londonderryja Bogside
najavili su da neće održati mimohod kroz protestantske četvrti u petak
navečer kako bi se smanjile napetosti između dviju vjerskih zajendica
uoči velikog mimohoda pripadnika protestantskog bratstva "Šegrti". #L#
Stanovnici Bogsidea su priopćili da "dragovoljno prihvaćaju
promijeniti put mimohoda tijekom večeri čime će se izbjeći sve
osjetljive zone, uključujući i četvrt Diamant".
Oko 10.000 protestantskih 'Šegrta' koji bi trebali u subotu održati
mimohod u Londonderryju su bratstvo ujedinjeno protestantskom vjerom i
odanošću engleskoj kruni.
Bratstvo je stvoreno 1714. u znak sjećanja na 13 mladića koji su
zatvorili vrata grada 1689. spašavajući ga, prema legendi, od snaga
Jacquesa II koji je bio katoličke vjere.
NEW YORK - Sjedinjene Države su u petak optužile Iran da pomaže Iraku
u izigravanju međunarodnih sankcija i omogućava mu da ilegalno izvozi
naftu preko iranskih teritorijalnih voda. #L#
Taj izvoz predstavlja "ozbiljno kršenje" unatoč embargu koji je na
snazi šest godina, ocjenile su Sjedinjene Države u pismu upućenom
povjerenstvu Ujedinjenih naroda zaduženim za sankcije, koje se treba
okupiti glede tog pitanja 28. kolovoza.
Prema tom pismu od 12. lipnja, multinacionalne snage zadužene za
nadgledavanje primjene sankcija su doznale da "iranske vlasti
naplaćuju iračkim brodarima fiksnu cijenu kako bi mogli koristiti
iranske vode da ih ne primjete" ekipe inspektora.
(Hina) sv tm
100605 MET aug 96
(Hina) sv tm